Povrede stopala i skočnog zgloba

Povrede stopala i skočnog zgloba
Povrede stopala i skočnog zgloba
Latinski	Laesio traumatica regionis malleoli et pedis
	Povredom iazvano iščašnje skočnog zgloba sa dislokacijom tibije i prelomnom fibule
Klasifikacija i spoljašnji resursi
Specijalnost	hirurgija ortopedija; urgentna medicina
MKB-10	S90
eMedicine	trauma
	[uredi na Vikipodacima]

Povrede stopala i skočnog zgloba spadaju u jednu od najčešću patologija lokomotornog aparata u svakodnevnoj kliničkoj praksi.^[1] Javljaju se kod svih uzrasta kod osoba koje svoju fizičku aktivnost svode na aktivnosti dnevnog života, kao i kod profesionalnih i rekreativnih sportista. Velik broj povreda stopala i skočnog zgloba, zbog neblagovremenog javljanja lekaru, ili neadekvatnog kliničkog pregleda biva neprepoznat, zbog čega se odlaže početak adekvatnog tretmana povrede, produžava oporavak povređenog i odlaže njihov povratak svakodnevnim životnim, radnim i sportskim aktivnostima.^[2]

Etiologija

Najčešći mehanizam povređivanja stopala i skočnog zgloba je mehaničko uvrtanje ka unutra ili izvrtanje ka upolje.^[3]

Povrede stopala i skočnog zgloba

Povrede skočnog zgloba i stopala koje se u svakodnevnoj kliničkoj praksi sreću i na koje treba misliti su:^[3]

S90 — Površinska povreda u predelu skočnog zgloba i stopala (Laesio traumatica regionis malleoli et pedis, superficialis)

S90.0 — Nagnječenje u predelu skočnog zgloba (Contusio regionis malleoli)
S90.1 — Nagnječenje prsta (prstiju) bez ozlede nokta (Contusio digiti (digitorum) pedis sine laesione unguis)
S90.2 — Nagnječenje prsta (prstiju) stopala sa ozledom nokta (Contusio digiti (digitorum) pedis cum laesione uguis)
S90.3 — Nagnječenje drugih neoznačenih delova stopala (Contusio partium pedis aliarum, non specificatarum)
S90.7 — Višestruka površinska povreda u predelu skočnog zgloba i stopala (Laesio traumatica regionis malleoli et pedis multiplex superficialis)
S90.8 — Druge površinske povrede u predelu skočnog zgloba i stopala (Laesiones traumaticae regionis malleoli et pedis superficialis aliae)
S90.9 — Površinska povreda u predelu skočnog zgloba i stopala, neoznačena (Laesio traumatica regionis malleoli et pedis, superficialis, non specificata)

S91 — Otvorena rana u predelu skočnog zgloba (Vulnus apertum regionis malleoli)

S91.1 — Otvorena rana prsta (prstiju)stopala bez ozlede nokta (Vulnus apertum digiti (digitorum) pedis sine laesione unguis)
S91.2 — Otvorena rana prsta (prstiju) stopala sa ozledom nokta (Vulnus apertum digiti (digitorum) pedis cum laesione unguis)
S91.3 — Otvorena rana drugih delova stopala (Vulnus apertum partium pedis aliarum)
S91.7 — Višestruka otvorena rana u predelu skočnog zgloba i stopala (Vulnus apertum regionis malleoli et pedis multiplex)

S92 — Prelom stopala - izuzev predela skočnog zgloba (Fractura pedis (excl.regio malleoli)

S92.0 — Prelom petne kosti (Fractura calcanei)
S92.1 — Prelom skočne kosti (Fractura tali)
S92.2 — Prelom neke druge kosti (drugih kostiju) nožja (Fractura ossis (ossium) tarsi alterius)
S92.3 — Prelom kosti donožja (Fractura ossis metatarsi)
S92.4 — Prelom palca stopala (Fractura hallucis)
S92.5 — Prelom nekog drugog prsta stopala (Fractura digiti pedis )
S92.7 — Višestruki prelom stopala (Fractura pedis multiplex)
S92.0 — Prelom stopala, neoznačen (Fractura pedis non specifica)

Trimaleolarni prelom
Prelom petne kosti
Prelom prsta stopala
Prelom baze stopala

S93 —Iščašenje, uganuće i istegnuće zglobova i veza u predelu skočnog zgloba i stopala (Luxatio, distorsio et distensio articulorum et ligamentorum regionis malleoli et pedis)

S93.0 — Iščašenje skočnog zgloba (Luxatio articuli talocruralis)
W93.1 — Iščašenje prsta (prstiju) stopala (Luxatio digiti (digitorum) pedis)
S93.2 — Ruptura veze u predelu skočnog zgloba i stopala (Ruptura ligamentorum regionis malleoli et pedis)
S93.3 — Iščašenje drugih neoznačenih delova stopala (Luxatio partium pedis aliarum, non specificatarum)
S93.4 — Uganuće i istegnuće skočnog zgloba (Distorsio et distensio articuli talocruralis)
S93.5 — Uganuće i istegnuće prsta (prstiju) stopala (Distorsio et distensio digiti (digitorum) pedis)
S93.6 — Uganuće i istegnuće drugih neoznačenih delova stopala (Distorsio et distensio partium pedis aliarum, non specificatarum)

S94 — Povreda živaca u predelu skočnog zgloba i stopala (Laesio traumatica nervorum regionis malleoli et pedis)

S94.0 — Povreda spoljašnjeg živca tabana (Laesio traumatica nervi plantaris lateralis
S94.1 — Povreda unutrašnjeg živca tabana (Laesio traumatica nervi plantaris medialis
S94.2 — Povreda dubokog živca lisnjače u predelu skočnog zgloba i stopala (Laesio traumatica nervi peronaei profundi regionis malleoli et pedis)
S94.3 — Povreda kožnog senzitivnog živca u predelu skočnog zgloba (i stopala) (Laesio traumatica nervi cutanei sensitivi regionis malleoli (et pedis)
S94.7 — Povreda više živaca u predelu skočnog zgloba (i stopala) (Laesio traumatica nervorum regionis malleoli (et pedis) multiplicium)
S94.8 — Povreda nekog drugog živca u predelu skočnog zgloba (i stopala) (Laesio traumatica nervi regionis malleoli (et pedis) alterius)
S94.9 — Povreda neoznačenog živca u predelu skočnog zgloba (i stopala) (Laesio traumatica nervi regionis malleoli (et pedis) non specificati)

S95 - Povreda krvnih sudova u predelu skočnog zgloba i stopala (Laesio traumatica vasorum regionis malleoli et pedis)

S95.0 — Povreda leđne arterije stopala (Laesio traumatica arteriae dorsalis pedis)
S95.1 — Povreda arterije tabana (Laesio traumatica arteriae plantaris pedis)
S95.2 — Povreda leđne vene stopala (Laesio traumatica venae dorsalis pedis)
S95.7 — Povreda više krvnih sudova u predelu skočnog zgloba (i stopala) (Laesio traumatica vasorum regionis malleoli (et pedis) multiplicium
S95.8 — Povreda drugih krvnih sudova u predelu skočnog zgloba (i stopala) (Laesio traumatica vasorum regionis malleoli (et pedis) aliorum
S95.9 — Povreda neoznačenog krvnog suda u predelu skočnog zgloba (i stopala) (Laesio traumatica vasis regionis malleoli (et pedis) non specificati)

S96 — Povreda mišića i tetive u predelu skočnog zgloba i stopala (Laesio traumatica musculi et tendinis regionis malleoli et pedis

S96.0 — Povreda mišića dugog savijača palca stopala i njegove tetive u predelu skočnog zgloba i stopala (Laesio traumatica musculi et (tendinis eius) flexoris hallucis pedis longi regionis malleoli et pedis)
S96.1 — Povreda mišića dugog opružača palca stopala i njegove tetive u predelu skočnog zgloba i stopala (Laesio traumatica musculi (et tendinis eius) extensoris hallucis pedis longi regionis mall. et pedis)
S96.2 Povreda unutrašnjeg mišića i njegove tetive u predelu skočnog zgloba i stopala (Laesio traumatica musculi (et tendinis aius) interni regionis malleoli et pedis)
S96.7 — Povreda više mišića i njihovih tetiva u predelu skočnog zgloba i stopala (Laesio traumatica musculorum (et tendinum eorum) regionis malleoli et pedis multiplicium
S96.8 — Povreda drugih mišića i njihovih tetiva u predelu skočnog zgloba i stopala (Laesio traumatica musculorum (et tendinum eorum) regionis malleoli (et pedis) aliorum
S96.9 — Povreda neoznačenog mišića i njegove tetive u predelu skočnog zgloba i stopala (Laesio traumatica musculi (et tendinis eius) regionis malleoli et pedis, non specificati

S97 — Povreda uzrokovana zdrobljavanjem – kraš u predelu skočnog zgloba i stopala (Conquassatio regionis malleoli et pedis

S97.0 — Povreda uzrokovana zdrobljavanjem u predelu skočnog zgloba (Conquassatio regionis malleoli
S97.1 — Povreda uzrokovana zdrobljavanjem prsta (prstiju) stopala (Conquassatio digiti (digitorum) pedis
S97.8 — Povreda uzrokovana zdrobljavanjem drugih delova u predelu skočnog zgloba i stopala (Conquassatio partium regionis malleoli et pedis aliarum

S98 — Traumatska amputacija skočnog zgloba i stopala (Amputatio traumatica tarsi et pedis)

S98.0 — Traumatska amputacija stopala u nivou skočnog zgloba (Amputatio traumatica in regione tarsi et pedis
S98.1 — raumatska amputacija jednog prsta stopala (Amputatio traumatica digiti pedis singularis
S98.2 — Traumatska amputacija dva ili više prstiju stopala (Amputatio traumatica duorum vel plurium digitorum pedis)
S98.3 — Traumatska amputacija drugih delova stopala (Amputatio traumatica partium pedis aliarum)
S98.4 — Traumatska amputacija stopala, neoznačenog nivoa (Amputatio traumatica pedis, regionis non specificatae)

S99.7 — Višestruke povrede u predelu skočnog zgloba i stopala (Laesiones traumaticae regionis malleoli et pedis multiplices)

Klinička slika

Kliničkom slikom povrede stopala i skočnog zgloba dominira:^[4]

Otok na mestu povrede ligamenta gde se brzo razvija a posledica je pucanja krvnih sudova.
Bol, koji se pojačava pri pokretima stopala
Izliv krvi, posle izvesnog vremena od povrede, koji se kod većih krvarenja spušta sve do pete.
Evulzioni prelomi sa ili bez povrede ligamenata.

Dijagnoza

Ozbiljnost pristupa povredi stopala i skočnog zgloba je važna, zbog mogućih recidiva usled neadekvatnog lečenja. Dijagnoza se postavlja na osnovu anamnerze, fizikalnog pregleda i slikovnih testova (radiološki snimak i - po potrebi - artografija i artroskopija).

Anamneza

Kada se anamnestičkim podataka dobije podatak i izrazi sumnja o mogućoj povrede stopala i skočnog zglobao potrebno je fizikalnim pregledom utvrditi tačnu dijagnozu o kakvoj povredi se radi.

Fizikalni pregled

Pregled skočnog zgloba i stopala podrazumeva inspekciju, palpaciju i perkusiju, odnosno pregled koštanih i mekotkivnih struktura (ligamenata i tetiva).

Inspekcija

Vizuelnim pregledom (inspekcijom) konstatuje se — prisustvo ili odsustvo otoka, krvnog podliva, promene prebojenosti kože, deformitet i zadesna rana.

Palpacija

Palpacija koštanih struktura

Opipavanjem koštanih struktura stopala i skočnog zgloba utvrđuje se stanje:

Glavica lišnjače i njen donji okrajak (spoljašnji gležanj), obzirom da su potkožno postavljeni. Prelom lišnjače kod uganuća skočnog zgloba može da zahvati bilo koji njen deo.
Prednja ivica golenjače i unutrašnjeg gležanja
Baza 5. kosti donožja
Vrhovi prstiju na koje se vrši longitudinalni pritisak u neutralnoj poziciji savijanja-opružanja svih zglobova.

Bol na palpaciju koštanih struktura kao i bol na longitudinalni pritisak vrhova prstiju je visoko suspektan na prelom i zahteva dalju radiološku dijagnostiku.

Palpacija mekotkivnih struktura

Od mekotkivnih struktura palpiraju se:

Ligamenti sa spoljašnje strane skočnog zgloba (lig. talofibulare anterius, lig. calcaneofibulare i lig. talofibulare posterius)
Delotidni ligament sa unutrašnje strane skočnog zgloba
Ahilova tetiva
Tetive lišnjačnih mišića (m. peroneus longus et brevis)
Tetiva zadnjeg golenjačnog mišića (m. tibialis posterior)

Bol na palpaciju navedenih mekotkivnih struktura iziskuje izvođenje stres testova i evaluaciju stabilnosti skočnog zgloba odnosno tetiva u njihovim koštano-vezivnim kanalima, i eventaulno upućivanje povređenog na magnetnu rezonancu.

Perkusija

Ovom metodom se u predelu skočnog zgloba i stopala perkutuju sledeće tri strukture:

Kompjuterizovana tomografija preloma u skočnom zglobu
Spoljašnji gležanj,
Unutrašnji gležanj,
Petna kost.

Bolnost pri perkusiji je suspektna na prelom i zahteva dodatnu radiološki dijagnostiku.

Dopunska dijagnostičke metode

Posle napred obavljenih pregleda može se doneti odluka o sledećim dopunskim pregledima:

Uputiti pacijenta na dodatnu dijagnostiku (RTG, UZ, CT ili MRI),
Uputiti pacijenta na dodatni pregled i eventualni dalji tretman specijalisti za ortopedsku hirurgiju i traumatologiju

Terapija

Posle napred obavljenih pregleda može se doneti odluka o sledećim koracima koje je potrebno preduzeti:^[3]

Sprečiti krvarenje i stvaranje oteklina. Krvarenje se zaustavlja primenom krioterapije i kompresivnim zavojem. Povređeno mesto hladi se sve dok postoji otok i inflamacija, s tim da se nakon 24 - 48 sati uključuju antiinflamatorni lekovi i antireumatske masti (sistem vazokonstrikcija-vazodilatacija).
Obaveznu imobilizacija preloma zgloba, u cilju sprečavanja veće povredei oštećenja ligamenta (imobilizacija zgloba gips čizmom koja se nosi 21 dan)
Obavezna imobilizacija kod laceracija ligamenata
Operativno lečenje preloma kostiju sa dislogacijim i povrede ligamenata trećeg stepena
Fizikalna terapija kod imobilisanog zgloba: impulsna magnetoterapija, interferentne struje, impulsni ultrazvuk, interferentne struje.
Fizikalna terapijao skidanju imobilizacije: impulsna magnetoterapija, interferentne struje, vakusac, laser, magnetoterapija, kineziterapija, impulsni ultrazvuk, interferentne struje, kriomasaža, kineziterapija, magnetoterapija, interferentne struje, laser, kineziterapija.

Velika greška u terapiji je prerana dozvola povratak povređenog na redovne, i sportske aktivnosti (trening) zbog mogućnosti recidivne povrede koja se još teže leči.

Izvori

^ „Ankle & Foot Sprain, Strain, & Trauma | Conditions & Treatments | UTSW Medical Center”. utswmed.org (на језику: енглески). Приступљено 2024-11-24.
^ Orthopaedic Trauma Association (15. 10. 2018). „Ankle Fractures”. AAOS.
^ ^а ^б ^в Saling, Joseph. „Ankle Injuries: Causes, Treatments, and Prevention”. WebMD (на језику: енглески). Приступљено 2024-11-24.
^ Dowdall, Hilary; Gee, Marianne; Brison, Robert J.; Pickett, William (2011). „Utilization of Radiographs for the Diagnosis of Ankle Fractures in Kingston, Ontario, Canada”. Academic Emergency Medicine. 18 (5): 555—558. ISSN 1069-6563. doi:10.1111/j.1553-2712.2011.01058.x.

Spoljašnje veze

Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).

[1] „Ankle & Foot Sprain, Strain, & Trauma | Conditions & Treatments | UTSW Medical Center”. utswmed.org (на језику: енглески). Приступљено 2024-11-24.

[AAOS-2] Orthopaedic Trauma Association (15. 10. 2018). „Ankle Fractures”. AAOS.

[:0-3] а ^б ^в Saling, Joseph. „Ankle Injuries: Causes, Treatments, and Prevention”. WebMD (на језику: енглески). Приступљено 2024-11-24.

[4] Dowdall, Hilary; Gee, Marianne; Brison, Robert J.; Pickett, William (2011). „Utilization of Radiographs for the Diagnosis of Ankle Fractures in Kingston, Ontario, Canada”. Academic Emergency Medicine. 18 (5): 555—558. ISSN 1069-6563. doi:10.1111/j.1553-2712.2011.01058.x.

[1]

[2]

[3]

[4]