Bukve
Bukve | |
---|---|
Hrast crnika (Quercus ilex subsp. rotundifolia) | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | Plantae |
Kladus: | Tracheophytes |
Kladus: | Angiospermae |
Kladus: | Eudicotidae |
Kladus: | Rosids |
Red: | Fagales |
Porodica: | Fagaceae Dumort.[1] |
Tipski rod | |
Fagus L.
| |
Rodovi | |
Pogledajte tekst. | |
Opseg porodice Fagaceae. | |
Sinonimi | |
|
Porodica bukvi (lat. Fagaceae) uključuje bukve i hrastove, sa osam rodova i oko 927 priznatih vrsta.[2] Obuhvata zimzeleno, listopadno drveće i grmove, sa karakterističnim naizmenično poređanim jednostavnim listovima peraste nervature, jednospolnim cvetovima u obliku resa i kupastim orašastim plodovima. Lišće bukava je često režnjevito sa peteljkama, a obično su prisutni i sporedni listići. Karakteristike lista Fagaceae mogu biti vrlo slične onima u porodici Rosaceae i drugim porodicama sa ružinim motivom. Plodovima nedostaje endosperm i nalaze se u krljuštima ili bodljikavim ljuskama koje mogu, a ne moraju da oblažu čitavu orašicu, koja se može sastojati od 1-7 semena. Najpoznatija grupa iz ove porodice su hrastovi, roda Quercus, čiji je plod bezvalvularna orašica (obično sadrži jedno seme) zvana žir. Ljuska žira u većini hrastova stvara samo kup u kojem se nalazi orašica. Fagaceae su jedna od najvažnijih ekološki značajnih drvenastih biljaka iz svoje porodica na severnoj hemisferi, a hrastovi čine okosnicu umerenih šuma u Severnoj Americi, Evropi i Aziji, kao i jedan od najznačajnijih staništa divljači i njihove hrane.[3][4][5]
Jedna od karakteristika Fagaceae je njihova sklonost da se lako unakrsno oprašuju sa članovima istog roda/sekcije. Konkretno, hrastovi iste sekcije se tako lako ukrštaju da je nejasno kako su uspeli da ostanu morfološki različiti.
Nekoliko članova porodice Fagaceae imaju važnu ekonomsku upotrebu. Mnoge vrste hrasta, kestena i bukvi (rodova Quercus, Castanea i Fagus) najčešće se koriste kao građa za podove, nameštaj, ormare i vinsku burad. Od kore hrasta plutnjaka Quercus suber, pravi se pluta za čepove vinskih boca i znatan broj drugih predmeta. Lešnici su plodovi vrsta roda Castanea. Brojne vrste iz nekoliko rodova su istaknuto ukrasno bilje, a drveni odsečci stabala i grana roda Fagus se često koriste za aromatiziranje piva.
Hromozomski brojevi
[уреди | уреди извор]U hromozomskoj garnituri porodice bukvi, osnovni broj hromozoma je x = 12, 11, 13 ili 21.
Klasifikacija
[уреди | уреди извор]Fagaceae su obično podeljene u pet ili šest potporodica i opšteprihvaćeno se uključuju u 8-10 rodova (navedenih u nastavku). Monofiliju Fagaceae snažno podržavaju morfološki (pogotovo morfologija plodova), kao i molekularno-biološki podaci.[6]
Rod Nothofagus sa Južne hemisfere, obične južne bukve, istorijski smešta sestrinske Fagaceae u rod Fagus,[7] ali nedavni molekularni dokazi upućuju na neke druge veze. Dok Nothofagus ima niz zajedničkih karakteristika sa Fagaceae, kao što su kupolasta struktura ploda, bitno se razlikuje u nekoliko struktura, uključujući i različite sporedne listiće i morfologiju polena, kao i različit broj hromozoma. Sada je prihvaćen pogled sistemskih botaničara koji rod Nothofagus uključuju u sopstvenu porodicu, Nothofagaceae.[8]
Rodovi
[уреди | уреди извор]- Castanea - kesteni; osam vrsta, severna umerena Istočna Azija, Jugozapadna Azija, Jugoistočna Evropa, Istočna Severna Amerika;
- Castanopsis - činkvapini ili činkapini, oko 125-130 vrsta, Severoistočna Azija;
- Chrysolepis – zlatni činkapini; dve vrste, Zapadne SAD;
- Colombobalanus – jedna vrsta C. excelsa, sever Južne Amerike, često uključen u Trigonobalanus;
- Fagus - bukve; oko 10 do 13 vrsta, severni umereni delovi istočne i jugoistočne Azije, Evrope, istočna područja Severne Amerike;
- Formanodendron – jedna vrsta F. doichangensis, jugoiostočna Azija, često uključen u rod Trigonobalanus;
- Lithocarpus - kameni hrastovi; oko 330-340 vrsta, topli umereni krajevi tropske Azije;
- Notholithocarpus – mrkožuti hrastovi; jedna vrsta (bivša Lithocarpus densiflorus), endem Kalifornije i jugozapadnog Oregona;
- Quercus - hrastovi; oko 600 vrsta, širokorasprostranjeni, severna hemisfera, preko ekvatora u Indoneziji;
- Trigonobalanus – jedna vrsta T. verticillata, tropska jugoistočna Azija (tri vrste, ako se uključe Colombobalanus i Formanodendron).
Quercus, podrod Cyclobalanopsis je tretiran kao odvojen rod.[9], ali i kao podrod kod većine taksonoma. Rod Nothofagus (južne bukve; oko 40 vrsta sa južne hemisphere), koji je nekada bio uključen u Fagaceae, sada se tretira kao odvojena porodica: Nothofagaceae.
Vrste
[уреди | уреди извор]- Castanea crenata Siebold & Zucc.
- Castanea dentata (Marsh.) Borkh.
- Castanea mollissima Blume
- Castanea ozarkensis Ashe
- Castanea pumila (L.) Mill.
- Castanea sativa Mill.
- Castanea X neglecta Dode (pro sp.)
- Castanopsis sclerophylla (Lindl. & Paxton) Schottky
- Chrysolepis chrysophylla (Douglas ex Hook.) Hjelmq.
- Chrysolepis sempervirens (Kellogg) Hjelmq.
- Fagus grandifolia Ehrh.
- Fagus sylvatica L.
- Lithocarpus densiflorus (Hook. & Arn.) Rehder
- Quercus acerifolia (E.J. Palmer) Stoynoff & W.J. Hess
- Quercus acutissima Carruth.
- Quercus agrifolia Née
- Quercus ajoensis C.H. Mull.
- Quercus alba L.
- Quercus arizonica Sarg.
- Quercus arkansana Sarg.
- Quercus austrina Small
- Quercus berberidifolia Liebm.
- Quercus bicolor Willd.
- Quercus boyntonii Beadle
- Quercus brantii Lindl.
- Quercus buckleyi Nixon & Dorr
- Quercus carmenensis C.H. Mull.
- Quercus cedrosensis C.H. Mull.
- Quercus cerris L.
- Quercus chapmanii Sarg.
- Quercus chenii Nakai
- Quercus chihuahuensis Trel.
- Quercus chrysolepis Liebm.
- Quercus coccinea Münchh.
- Quercus copeyensis C.H. Mull.
- Quercus cornelius-mulleri Nixon & K.P. Steele
- Quercus dentata Thunb.
- Quercus depressipes Trel.
- Quercus douglasii Hook. & Arn.
- Quercus dumosa Nutt.
- Quercus durandii Buckley
- Quercus durata Jeps.
- Quercus ellipsoidalis E.J. Hill
- Quercus emoryi Torr.
- Quercus engelmannii Greene
- Quercus falcata Michx.
- Quercus frainetto Ten.
- Quercus fusiformis Small
- Quercus gambelii Nutt.
- Quercus garryana Douglas ex Hook.
- Quercus geminata Small
- Quercus georgiana M.A. Curtis
- Quercus glauca Thunb.
- Quercus graciliformis C.H. Mull.
- Quercus gravesii Sudw.
- Quercus grisea Liebm.
- Quercus havardii Rydb.
- Quercus hemisphaerica Bartram ex Willd.
- Quercus hinckleyi C.H. Mull.
- Quercus hypoleucoides A. Camus
- Quercus ilex L.
- Quercus ilicifolia Wangenh.
- Quercus imbricaria Michx.
- Quercus incana W. Bartram
- Quercus infectoria Olivier
- Quercus inopina Ashe
- Quercus intricata Trel.
- Quercus ithaburensis Decne.
- Quercus john-tuckeri Nixon & C.H. Mull.
- Quercus kelloggii Newberry
- Quercus laceyi Small
- Quercus laevis Walter
- Quercus laurifolia Michx.
- Quercus lobata Née
- Quercus lyrata Walter
- Quercus macrocarpa Michx.
- Quercus margarettae (Ashe) Small
- Quercus marilandica Münchh.
- Quercus michauxii Nutt.
- Quercus minima (Sarg.) Small
- Quercus mohriana Buckley ex Rydb.
- Quercus mongolica Fisch. ex Ledeb.
- Quercus montana Willd.
- Quercus muehlenbergii Engelm.
- Quercus myrtifolia Willd.
- Quercus nigra L.
- Quercus oblongifolia Torr.
- Quercus oglethorpensis W.H. Duncan
- Quercus pacifica Nixon & C.H. Mull.
- Quercus pagoda Raf.
- Quercus palmeri Engelm.
- Quercus palustris Münchh.
- Quercus petraea (Matt.) Liebl.
- Quercus phellos L.
- Quercus polymorpha Schltdl. & Cham.
- Quercus prinoides Willd.
- Quercus pumila Walter
- Quercus pungens Liebm.
- Quercus robur L.
- Quercus robusta C.H. Mull.
- Quercus rubra L.
- Quercus rugosa Née
- Quercus sadleriana R. Br. ter
- Quercus serrata Murray
- Quercus shumardii Buckley
- Quercus similis Ashe
- Quercus stellata Wangenh.
- Quercus suber L.
- Quercus tardifolia C.H. Mull.
- Quercus texana Buckley
- Quercus tomentella Engelm.
- Quercus toumeyi Sarg.
- Quercus turbinella Greene
- Quercus vacciniifolia Kellogg
- Quercus variabilis Blume
- Quercus vaseyana Buckley
- Quercus velutina Lam.
- Quercus viminea Trel.
- Quercus virginiana Mill.
- Quercus wislizeni A. DC.
- Quercus X acutidens Torr.
- Quercus X alvordiana Eastw. (pro sp.)
- Quercus X anceps E.J. Palmer
- Quercus X asheana Little
- Quercus X atlantica Ashe (pro sp.)
- Quercus X beadlei Trel.
- Quercus X beaumontiana Sarg.
- Quercus X bebbiana C.K. Schneid.
- Quercus X beckyae Gaynor
- Quercus X benderi Baen.
- Quercus X bernardiensis W. Wolf (pro sp.)
- Quercus X bimundorum E.J. Palmer
- Quercus X blufftonensis Trel.
- Quercus X brittonii W.T. Davis (pro sp.)
- Quercus X burnetensis Little
- Quercus X bushii Sarg.
- Quercus X byarsii Sudw. ex Trel.
- Quercus X caduca Trel.
- Quercus X caesariensis Moldenke
- Quercus X capesii W. Wolf
- Quercus X cocksii Sarg.
- Quercus X columnaris Laughlin
- Quercus X comptoniae Sarg.
- Quercus X cravenensis Little
- Quercus X deamii Trel.
- Quercus X demareei Ashe
- Quercus X discreta Laughlin
- Quercus X diversiloba Tharp ex A. Camus
- Quercus X egglestonii Trel.
- Quercus X eplingii C.H. Mull.
- Quercus X exacta Trel.
- Quercus X faxonii Trel.
- Quercus X fernaldii Trel.
- Quercus X fernowii Trel.
- Quercus X filialis Little
- Quercus X fontana Laughlin
- Quercus X ganderi C.B. Wolf
- Quercus X garlandensis E.J. Palmer
- Quercus X giffordii Trel.
- Quercus X grandidentata Ewan (pro sp.)
- Quercus X guadalupensis Sarg.
- Quercus X harbisonii Sarg.
- Quercus X hastingsii Sarg.
- Quercus X hawkinsiae Sudw.
- Quercus X heterophylla F. Michx. (pro sp.)
- Quercus X howellii Tucker
- Quercus X humidicola E.J. Palmer
- Quercus X incomita E.J. Palmer
- Quercus X inconstans E.J. Palmer
- Quercus X introgressa P.M. Thomson
- Quercus X jackiana C.K. Schneid.
- Quercus X jolonensis Sarg.
- Quercus X joorii Trel.
- Quercus X leana Nutt. (pro sp.)
- Quercus X ludoviciana Sarg.
- Quercus X macdonaldii Greene & Kellogg (pro sp.)
- Quercus X macnabiana Sudw.
- Quercus X megaleia Laughlin
- Quercus X mellichampii Trel. ex Sarg.
- Quercus X moreha Kellogg (pro sp.)
- Quercus X moultonensis Ashe (pro sp.)
- Quercus X munzii J.M. Tucker
- Quercus X mutabilis E.J. Palmer & Steyerm.
- Quercus X neopalmeri Sudw.
- Quercus X neotharpii A. Camus
- Quercus X nessiana E.J. Palmer
- Quercus X organensis Trel.
- Quercus X oviedoensis Sarg.
- Quercus X palaeolithicola Trel.
- Quercus X podophylla Trel.
- Quercus X pseudomargaretta Trel. (pro sp.)
- Quercus X rehderi Trel.
- Quercus X riparia Laughlin
- Quercus X robbinsii Trel.
- Quercus X rolfsii Small (pro sp.)
- Quercus X rudkinii Britton (pro sp.)
- Quercus X runcinata (A. DC.) Engelm.
- Quercus X sargentii Rehder
- Quercus X saulii C.K. Schneid.
- Quercus X schochiana Dieck ex Palmer
- Quercus X schuettei Trel.
- Quercus X smallii Trel.
- Quercus X stelloides E.J. Palmer
- Quercus X sterilis Trel.
- Quercus X sterrettii Trel.
- Quercus X subconvexa Tucker
- Quercus X subfalcata Trel.
- Quercus X subintegra (Engelm.) Trel.
- Quercus X sublaurifolia Trel.
- Quercus X substellata Trel.
- Quercus X tharpii C.H. Mull. (pro sp.)
- Quercus X tottenii Melvin
- Quercus X townei E.J. Palmer
- Quercus X tridentata (Engelm. ex A. DC.) Trel. (pro sp.)
- Quercus X undulata Torr.
- Quercus X vaga E.J. Palmer & Steyerm.
- Quercus X venulosa Ashe
- Quercus X wagneri Gaynor
- Quercus X walteriana Ashe
- Quercus X willdenowiana (Dippel) Beissner, Schelle & Zabel (pro sp.)
Sistematika
[уреди | уреди извор]Moderna molekularna filogenija sugeriše sledeće odnose:[10][11]
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Rasprostranjenje
[уреди | уреди извор]Fagaceae su široko rasprostranjene preko cele severne hemisfere. Raznolikost na nivou roda, koncentrisana je u severoistočnoj Aziji, gde se smatra da je većina postojećih rodova evoluirala pre migracije u Evropu i Severnu Ameriku (preko Berigovog kopnenog mosta, odnosno kopnene prevlake zvane Beringija).[12] Predstavnici porodice Fagaceae (kao što su Fagus grandifolia, Castanea dentata i Quercus alba na severoistoku SAD ili Fagus sylvatica, Quercus robur i Q. petraea u Evropi) ćesto su ekološki dominantni u severnim umerenim šumama.
Galerija slika
[уреди | уреди извор]-
Cvetanje Quercus_wislizenii
-
Plodonošenje (žir) Quercus berberidifolia
Reference
[уреди | уреди извор]- ^ Group, Angiosperm Phylogeny (2009). „An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG III”. Botanical Journal of the Linnean Society. 161 (2): 105—121. doi:10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x. Архивирано из оригинала (PDF) 25. 5. 2017. г. Приступљено 26. 6. 2013.
- ^ Christenhusz, M. J. M. & Byng, J. W. (2016). „The number of known plants species in the world and its annual increase”. Phytotaxa. Magnolia Press. 261 (3): 201—217. doi:10.11646/phytotaxa.261.3.1.
- ^ Judd, Walter S.; Campbell, Christopher S.; Kellogg, Elizabeth A.; Stevens, Peter F.; Donoghue, Michael J. (2007). Plant systematics: a phylogenetic approach. (1st ed. 1999, 2nd 2002) (3 изд.). Sinauer Associates. ISBN 978-0-87893-407-2. Приступљено 29. 1. 2014.
- ^ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 978-0-08-051404-8. Приступљено 12. 2. 2014.
- ^ Sofradžija, A.; Šoljan, D.; Hadžiselimović, R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 978-9958-10-686-6.
- ^ Judd, Walter S., Christopher S. Campbell, Elizabeth A. Kellogg, Peter F. Stevens, Michael J. Donoghue. Plant Systematics: A Phylogenetic Approach Third Edition. Sinauer Associates, inc. Sunderland, MA 2008.
- ^ Cronquist, Arthur. An Integrated System of Classification of Flowering Plants. Columbia University Press: New York, NY 1981.
- ^ Takhtajan, Armen. Diversity and Classification of Flowering Plants. Columbia University Press, New York 1997.
- ^ „Flora of China”. Архивирано из оригинала 22. 09. 2006. г. Приступљено 20. 04. 2019.
- ^ Manos PS, Cannon CH, Oh S-H (2008). „Phylogenetic relationships and taxonomic status of the paleoendemic Fagaceae of Western North America: recognition of a new genus, Notholithocarpus” (PDF). Madroño. 55 (3): 181—190. doi:10.3120/0024-9637-55.3.181. Архивирано из оригинала (PDF) 20. 03. 2017. г. Приступљено 20. 04. 2019.
- ^ Xiang X-G, Wang W, Li R-Q, Lin L, Liu Y, Zhou Z-K, Li Z-Y, Chen Z-D (2014). „Large-scale phylogenetic analyses reveal fagalean diversification promoted by the interplay of diaspores and environments in the Paleogene”. Perspectives in Plant Ecology, Evolution and Systematics. 16 (3): 101—110. doi:10.1016/j.ppees.2014.03.001.
- ^ Manos, PS., AM Stanford. 2001b The historical biogeography of Fagaceae: Tracking the tertiary history of temperate and subtropical forests of the Northern Hemisphere. International Journal of Plant Sciences 162: S77-S93 Suppl. 6.
Spoljašnje veze
[уреди | уреди извор]- Flora of China: Fagaceae
- Flora of North America: Fagaceae
- Fagaceae in Topwalks
- Family Fagaceae Diagnostic photos of many species at The Morton Arboretum