Banket
Banket (фр. banquet[1]) je veliki obrok, gozba ili pir, koja uključuje sve oblike serviranja hrane: predjela, glavnog jela i deserta. Banket najčešće nema svrhu samog obroka, već okupljanja, ceremonija, proslava, često je popraćen govorima u čast određenog pojedinca.
Istorija banketa
[уреди | уреди извор]Grčki istoričari često spominju persijske bankete koje su održavali satrapi iz Male Azije, a ta praksa se ubrzo proširila i dužinom drevne Grčke gde su poznate gozbe "simpozijumi" na kojima se raspravljalo o politici, književnosti ili filozofiji.[2] U srednjem veku brojni evropski kraljevi održavali su bankete na kojima su proslavljali rođendane ili praznike. Uspešnim banketom podrazumevala se proslava na kojoj bi bili sklopljeni razni dogovori ili obostrane usluge.
Vrste banketa
[уреди | уреди извор]Banketa ima raznih vrsta: politički, sportski, konferencijski, poslovni, porodični, akademski, itd. Na njima se dodjeljuju diplome, medalje, odličja ili razna druga priznanja.[3] U nekim delovima Kine kao što je autonomna regija Unutrašnja Mongolija na bankete se plaća poseban porez.
Banketni sto
[уреди | уреди извор]Banketni sto se koristi u dvoranama za bankete i druge svečane prijeme. Širi je i duži od restoraskog stola jer se na njega postavlja više posuđa, pribora i čaša zbog svečanijeg menija i bogatije se ukrašava. Obično je sklopiv zbog lakšeg prenošenja iz jedne prostorije u drugu