Prijeđi na sadržaj

Vrlina (budizam)

Izvor: Wikipedija
Dio serije članaka na temu
Budizam


Historija budizma
Darmičke religije
Kronologija budizma
Budistički sabori

Temelji
Četiri plemenite istine
Plemeniti osmokraki put
Pet pouka
Nirvāna · Tri dragulja

Ključni termini
Tri oznake bića
Skandha · Kozmologija · Dharma
Samsara · Rebirth · Shunyata
Pratitya-samutpada · Karma · Nesopstvo

Vodeće ličnosti
Gautama Buddha
Nagarjuna · Dogen
Budini sljedbenici · Porodica

Praksa i postignuća
Buddhastvo · Bodhisattva
Četiri stadija prosvjetljenja
Paramiji · Meditacija · Laici

Budizam po regijama
Jugoistočna Azija · Istočna Azija
Tibet · Indija · Zapad

Budističke škole
Theravāda · Mahāyāna
Vajrayāna · Rane škole

Tekstovi
Pali kanon
Pali Sutte · Mahayana Sutre
Vinaya · Abhidhamma

Komparativne studije
Kultura · Popis tema

Ova kutijica: pogledaj  razgovor  uredi

U budizmu, vrlina (sanskrt: śīla, pali: sīla) obuhvata pravila ispravnog ponašanja, i bitan je deo plemenitog osmostrukog puta. Vrlina obuhvata ispravan govor, ispravno delanje i ispravno življenje.

Glavne moralne smetnje na putu pročišćenja prema Budinim riječima su: vjera u ličnost, sumnjičenje, zavisnost od pravila i obreda, osjetilne strasti i zlonamjernost.[1]

Budino učenje

[uredi | uredi kod]

Prema Budi, ponašanje u skladu sa vrlinom je već samo po sebi nagrada:

Odsustvo kajanja jeste korist i nagrada od ponašanja u skladu sa vrlinom.[2]

– Buda

Pored toga, ponašanje u skladu sa vrlinom vodi, korak, po korak, do najvišeg cilja:

Ponašanje u skladu sa vrlinom ima odsustvo kajanja kao nagradu; odsustvo kajanja ima radost kao nagradu; radost ima ushićenje kao nagradu; ushićenje ima smirenost kao nagradu; smirenost ima sreću kao nagradu; sreća ima koncentraciju uma kao nagradu; koncentracija uma ima znanje i uviđanje stvari kakve jesu kao nagradu; znanje i uviđanje stvari kakve jesu imaju zasućenost i smirivanje strasti kao nagradu; zasićenost i smirivanje strasti imaju znanje i uviđanje puta ka oslobođenju kao nagradu.[2]

– Buda

Takođe, Buda je učio da je vrlina jedna od prilika za sticanje zasluga:

Postoje tri prilike za sticanje zasluga. Prvu predstavlja darežljivost, drugu vrlina, a treću meditacija.[3]

– Buda

On je takođe govorio da tuđu vrlinu nije lako upoznati:

Tek živeći sa nekim upoznajemo vrline te osobe, a i tada tek posle dugog vremena, a ne kratkog vremena, ako smo pažljivi, a ne ako smo nepažljivi; ako smo pronicljivi, a ne ako nismo pronicljivi.[4]

Budističke vrline

[uredi | uredi kod]

Standardni budistički kodeks čini pet pravila morala (pañća sīla) koji sprečava povređivanje drugih bića, odnosno odustajanje od:

  • ubijanja,
  • krađe,
  • preljube (nedoličnih seksualnih odnosa),
  • laži (pogrešnog, zlonamernog govora, ogovaranja) i
  • konzumiranja bilo čega što pomućuje svest.[5]

Vrlina je druga oblast postepene obuke, jedna od deset savršenosti, drugo od sedam dragocenosti i prva od tri osnove blagotvornih postupaka.[6]

Literatura

[uredi | uredi kod]
  • Kovačević, Branislav (2014). Ovako sam čuo: Budino učenje na osnovu izvora u Pali kanonu. Novi Sad–Beograd. 

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. Čedomil Veljačić, Filozofija istočnih naroda 1 (str. 95), Zagreb 1979.
  2. 2,0 2,1 Anguttara nikāya X.1-10: Ānisamsa vagga
  3. Kovačević 2014: str. 152
  4. Anguttara nikāya IV.192: Thana sutta
  5. Kovačević 2014: str. 139
  6. http://srednjiput.rs/recnik/ѕ[mrtav link]

Povezano

[uredi | uredi kod]