Vrhovine
Za ostala značenja, vidi Vrhovine (razvrstavanje).
| Vrhovine | |
|---|---|
 Grb | |
| Osnovni podaci | |
| Gradonačelnik | Milorad Delić (SDSS) |
| Županija |  Ličko-senjska
|
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021) | 905 |
| Geografija | |
| Koordinate | 44°51′00″N 15°25′05″E / 44.85°N 15.418°E |
| Površina | 154,95 km² |
  Vrhovine Vrhovine (Hrvatske) | |
| Ostali podaci | |
| Poštanski kod | 53223 Vrhovine |
Koordinate: 44° 51′ 00" SGŠ, 15° 25′ 05" IGD
Vrhovine su naselje i sjedište istoimene općina u Hrvatskoj. Smještene su u Lici, a administrativno pripadaju Ličko-senjskoj županiji.
Općinu čine naselja: Vrhovine, Zalužnica, Gornje Vrhovine, Rudopolje, Turjanski, Donji Babin Potok i Gornji Babin Potok. Vrhovine su malo ličko mjesto, nalaze se na cesti koja vodi od Otočca prema Korenici. Vrhovine su stanica na željezničkoj pruzi Ogulin - Knin.
Vrhovine su jedna od dvije općine u Lici gdje Srbi, prema popisu stanovništva iz 2001. godine imaju natpolovičnu većinu (55,03 %). Prema istom popisu 38,45 % stanovnika su Hrvati. Danas većina stanovništva općine je starije životne dobi. Zbog toga su Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Republike Hrvatske zajedno sa Programom Ujedinjenih naroda za razvoj osigurali sredstva za centar za starije.[1] Centar je otvorila ministrica Jadranka Kosor u junu 2008. godine.
| Demografija[2] | ||
|---|---|---|
| Godina | Stanovnika | |
| 1961. | 1.144 | |
| 1971. | 1.005 | |
| 1981. | 951 | |
| 1991. | 873 | |
| 2001. | 451 | |
Općina obuhvaća naselja:
Neposredno izabrana manjinska vijeća i predstavnici imaju konzultantske poslove za lokalne ili regionalne vlasti u kojima se zalažu za prava i interese manjina, integraciju u javni život i sudjelovanje u upravljanju lokalnim poslovima.[3] Na izborima za vijeća i zastupnike hrvatskih nacionalnih manjina 2023. Srbi Hrvatske ispunili zakonske uvjete za izbor deset članova manjinskog vijeća Općine Vrhovine.[4]
Prvi poznati stanovnici bili su Japodi, iza kojih je ostala nekropola u špilji Bezdanjači.[5]Oko 626. godine Vrhovine kao i cjelu Liku naseljavaju Hrvatska plemena. Već oko 700. godine formirano naselje Vrhovine nalazi se u sastavu Starohrvatske županije Gacke. Poslije bitke na Krbavskom polju Turci počinju prodirati u te krajeve Like i pred njima poslije 1500. godine doseljavaju vlaške izbjeglice koji se pod utjecajem Pravoslavne crkve tek nakon 1800. godine počinju izjašnjavati kao Srbi.
Željeznička pruga od Plaškog do Vrhovina otvorena je 12. lipnja 1918., a od Vrhovina do Gospića 23. ožujka 1920. godine.
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj 1991. godine, naselje se nalazilo u sastavu bivše općine Otočac. Za vrijeme rata (1991-1995), Vrhovine su se nalazile u Republici Srpskoj Krajini.
Razvoj seoskog i planinskog turizma osnovne su razvoja tog planinskog prostora. Drvna industrija i prerada drva obilježila je prošlo stoljeće. Nakon zamiranja aktivnosti DIV Vrhovina, prerada drva ponovo oživljava nakon 2000. Stanovništvo se cijelo 20. stoljeće većinom bavilo stočarstvom i poljoprivredom.
- U Vrhovinama je živio i bio učitelj u mjesnoj osnovnoj školi hrvatski pjesnik Silvije Strahimir Kranjčević, pa mjesna osnovna škola nosi njegovo ime.
Općina Vrhovine gotovo da nema industriju pa je područje općine biser netaknute prirodne baštine. Osim šuma, visoravni i proplanaka ovdje se nalaze i nedovoljno istraženi ili uređeni speološki lokaliteti.
Zanimljivo je pogledati djelomično uređenu "Pećinu" koja se nalazi u Zalužnici iza mjesne crkve Svetog Petra i Pavla. Ulaz u pećinu je popločan prirodnim kamenim pločama i u suhom dijelu godine (od lipnja do studenog) je, jer je ulaz gotovo vodoravan, lako moguće ući do dubine od stotinjak metara, a onda se dođe do podzemnog jezera. Ovo podzemno jezero je u davnim vremenima seljanima služilo kao stalni izvor pitke vode (i danas je pitka). Od kasne jeseni, do početka ljeta (ako ima dovoljno oborina) nivo ovog jezera se podigne, počne prelijevati preko ulaza u pećinu i formira se oko 5 km dugački potok koji teče do susjednog sela Sinac, gdje se razlijeva u "bare" blizu toka rijeke Gacke.
- Osnovna škola "Zrinskih i Frankopana" Otočac, područna škola Vrhovine;
- Narodna knjižnica S.S. Kranjčević, Vrhovine.
U Vrhovinama je sjedište istoimene parohije Srpske pravoslavne crkve. Parohija Vrhovine pripada Arhijerejskom namjesništvu ličkom u sastavu Eparhije Gornjokarlovačke.[6] U Vrhovinama se nalazi hram Srpske pravoslavne crkve Sv. Arhangela Mihaila i Gavrila sagrađen 1764. godine, obnovljen 1973. godine, a oštećen 1995. godine. Parohiju sačinjavaju: Vrhovine, Dugi Do i Rudopolje.[6]
Do 1991. godine u Vrhovinama je postojao nogometni klub Lokomotiva.
- ↑ Potpredsjednica Vlade Kosor otvorila novi Dnevni boravak za starije osobe
- ↑ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
- ↑ „Manjinski izbori prve nedjelje u svibnju, kreću i edukacije”. T-portal. 13 March 2023. Pristupljeno 10 June 2023.
- ↑ „Informacija o konačnim rezultatima izbora članova vijeća i izbora predstavnika nacionalnih manjina 2023. IX. LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA” (hr) (PDF). Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske. 2023. str. 12. Arhivirano iz originala na datum 2023-06-13. Pristupljeno 13 June 2023.
- ↑ Lika Club
- ↑ 6,0 6,1 „Архијерејско намјесништво личко: Парохија Врховине” (ср). Српска православна црква: Епархија горњокарловачка. Pristupljeno 29. 8. 2012.
- [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
- Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998. ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9