Vrhbosanska nadbiskupija

Vrhbosanska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Vrhbosnensis) je katolička nadbiskupija sa sjedištem u Sarajevu.

Polazeći od toga da joj po Berlinskom kongresu pripada, pored političke i crkvena vlast, Austro-ugarska izvodi za sebe pravo punog uticaja na crkvenu hijerarhiju, te odmah nakon zaposjedanja Bosne i Hercegovine, pristupa preuređenju vjerskih organizacija. ^[1]

God. 1881. bulom »Iz ove slave« (Ex hac augusta) pape Leona XIII, apostolske vikare zamijenila je redovna hijerarhija, a biskupija je uzdignuta u nadbiskupiju. Za prvog nadbiskupa bio je imenovan Josip Stadler, koji je položio temelje novoga razvoja Katoličke crkve u Bosni. Nadbiskup Vinko Puljić imenovan je kardinalom 1994. godine.

U nadbiskupiji djeluju visoka bogoslovna učilišta (nadbiskupsko i franjevačko), dječačka i bogoslovna sjemeništa te mnoge redovničke zajednice. Prije rata (do 1992) u Vrhbosanskoj nadbiskupiji živjelo je 528 000 vjernika u 144 župe, djelovala su 153 biskupska i 192 franjevačka svećenika te oko 500 časnih sestara. U sastavu snadbiskupije su Banjalučka, Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija, a kao sufraganske su joj dodijeljene Skopska biskupija u Makedoniji i Apostolski egzarhat za Makedoniju. ^[2]

U Vrhbosanskoj biskupiji pastoralno djeluje dijecezanski kler te ovi redovnici: franjevci, isusovci, dominikanci i salezijanci. Osim tih redovničkih zajednica, prisutne su sestre karmelićanke i sestre klarise.^[3]

Crkvena podjela

Vrhbosanska nadbiskupija sastoji se od 4 arhiđakonata, 13 dekanata i 155 župa:^[4]^[5]

Fojnički arhiđakonat:
- Kreševski, Ramski, Sarajevski i Sutješki dekanat (oznake 4, 2, 1 i 5)
Gučogorski arhiđakonat:
- Bugojanski, Travnički, i Žepački dekanat (oznake 3, 6 i 7)
Plehanski arhiđakonat:
- Derventski, Tuzlanski i Usorski dekanat (oznake 11, 8 i 10)
Toliški arhiđakonat:
- Brčanski, Doborski i Šamački dekanat (oznake 9, 12 i 13)
Brojem 14 je označena župa Dragalovci koja pripada Banjalučkoj biskupiji

Spisak vrhbosanskih nadbiskupa

Josip Stadler (1881. - 1918.) Apostolski upravitelj
Ivan Evanđelista Šarić (1922. - 1960.)
Marko Alaupović (zbog odsutnosti nadbiskupa upravlja Nadbiskupijom 1945. - 1960., nadbiskup 1960. - 1970.)
Smiljan Franjo Čekada (1970. - 1976.)
Marko Jozinović (1977. - 1990.)
Vinko Puljić (1991. -2022.)
Tomo Vukšić(2022.-)

Pomoćni biskupi

Anton Bonaventura Jeglič (1897. - 1898.)
Tomislav Jablanović (1971. - 1986.)
Pero Sudar (1993.-2019.)

Literatura

Reference

↑ Jelena Božić: Srpske pravoslavne crkve u Sarajevu 1878-1818
↑ Hrvatska enciklopedija
↑ Banjalučka biskupija Arhivirano 2012-01-08 na Wayback Machine-u Današnje stanje Katoličke crkve u BiH
↑ Vrhbosanska nadbiskupija Arhivirano 2018-10-28 na Wayback Machine-u Ustrojstvo > Dekanati (pristupljeno 11. listopada 2017.)
↑ Položaj i opis nadbiskupije Arhivirano 2013-11-27 na Wayback Machine-u Pristupljeno 5. lipnja 2013.

[1] Jelena Božić: Srpske pravoslavne crkve u Sarajevu 1878-1818

[2] Hrvatska enciklopedija

[BL-3] Banjalučka biskupija Arhivirano 2012-01-08 na Wayback Machine-u Današnje stanje Katoličke crkve u BiH

[4] Vrhbosanska nadbiskupija Arhivirano 2018-10-28 na Wayback Machine-u Ustrojstvo > Dekanati (pristupljeno 11. listopada 2017.)

[5] Položaj i opis nadbiskupije Arhivirano 2013-11-27 na Wayback Machine-u Pristupljeno 5. lipnja 2013.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]