Västervik
Västervik
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 57°45′N 16°38′E / 57.750°N 16.633°E | |
| Država |  Švedska
|
| pokrajina | Småland |
| grofovija | Kalmar |
| Općina | Västervik |
| Površina | |
| - Urbano područje | 12.92 km² |
| - Područje utjecaja | 95.62 km² |
| Visina | 6 |
| Stanovništvo (2010.) | |
| - Urbano područje | 21,140[1] |
| - Urbana gustoća | 1,636.2 stan. / km²[1] |
| - Područje utjecaja | 36,206[1] |
| - Gustoća područja utjecaja | 19.2 stan. / km²[1] |
| Vremenska zona | UTC 1 (UTC 2) |
| Poštanski broj | 593 80 |
| Pozivni broj | ( 46) 49 |
| Službene stranice www.västervik | |
| Karta | |
  Västervik | |
Västervik je grad od 21,140 stanovnika[1] na jugoistoku Švedske, on je i administrativni centar Općine Västervik od 36,206 stanovnika.[1]
Västervik leži u Grofoviji Kalmar, na obali Baltičkoga mora, udaljen oko 275 km južno od Stockholma.
Västervik se prvi put spominje - 1275., kao naselje na mjestu gdje se danas nalazi Gamleby. Tadašnji švedski vladar Eric Pomeranjski je 1433. odlučio iz strateških razloga preseliti grad na sadašnju lokaciju, pod zaštitu utvrde Stegeholm.[2]
Ni ona mu nije pomogla kad su ga Danci napali i opustošili 1517., ipak i tako razoren koristio je kralju - Gustavu I Vasi, koji je 1548. u njemu podigao brodogradilište. I pored novih danskih razaranja 1612. i 1677. Västervik je procvjetao, zahvaljujući rastućem izvozu željeza iz livnica i kovačnica iz Tjusta i rezane drvene građe iz šumom bogate okolice. Tokom tog perioda podignuto je nekoliko manufaktura i ojačala je buržoazija.[2]
Västervik je početkom 19. vijeka imao 2985 stanovnika, nakon tog je stabilno rastao tako da je do 1880. imao 6 189 stanovnika, tad senjegov rast zbog industrijalizacije ubrzao tako da je 1920. već imao 11 889 stanovnika. Na taj proces je utjecala i gradnja željezničkih pruga prema Hultsfredu, Norsholmu i Vimmerbyu (1879. - 1906.), ali kako su one bile uskotračne, na kraju je to postao ograničavajući faktor.[2]
Nakon stagnacije u periodu 1920. - 1940., broj stanovnika mu je snažno rastao do 1970. (20 577 stanovnika), uglavnom zbog širenja industrijskog sektora, tako da je već 1945. preko 50% stanovnika radilo u industriji.[2]
Västervik je između 1863. -1970. bio administrativni centar sjevernog dijela Grofovije Kalmar pa je to utjecalo na antagonizam između njega i Kalmara koji tinja i danas.[2]
Od kako su Electrolux i još nekoliko kompanija zatvorili svoje pogone, grad proživljava tešku krizu, koji ni turizam za ljetnih mjeseci nemože nadoknaditi.
