Prijeđi na sadržaj

Supa

Izvor: Wikipedija
Pileća supa

Supa[α 1] ili juha[α 2] tečno je jelo koje se spravlja prokuhavanjem sastojaka. Od sastojaka se u supu stavljaju najčešće meso, povrće, tjestenina i začini. Ona se obično servira kao predjelo.

Tradicionalno, supe se dijele na dvije velike grupe: bistre i krem-supe.

Gotove supe

[uredi | uredi kod]

Razni proizvođači proizvode tzv. gotove supe, pakovane u kesice ili kompresovana pakovanja (tzv. "kocke") koje je dovoljno prokuhati u vodi i dobiti kompletnu supu. Tu spadaju goveđe, pileće i razne druge vrste supa, u zavisnosti od proizvođača.

Supe u prahu proizvode se na dva načina: napravi se supa prema recepturi s minimalnom količinom vode i iz nje se proizvede pire, koji se onda suši i pakuje u kesice ili se posebno proizvedu svi dehidrirani sastojci supe, koji se pomiješaju prema recepturi i zapakuju; za pakovanje služe kesice napravljene od ekstrudiranog polietilena na aluminijskoj foliji ili plastificiranog čvrstog papira; kesice sa smjesom se vakumiraju, napune inertnim plinom i hermetiziraju; radi poboljšanja okusa, neki proizvođači smjesi dodaju limunsku kiselinu, a neki za sprečavanje oksidacije dodaju konzervanse.

Povijest

[uredi | uredi kod]

Juha je tijekom povijesti bila različitih značenja kao primjerice hrana siromašnijih ljudi, kao zajutrak, ili kao toplo predjelo kod klasičnih obroka.

Vrste juha

[uredi | uredi kod]

Bistre juhe

[uredi | uredi kod]

Za poboljšanje ukusa ili za povećanje hranidbene vrijednosti juhama se dodaju prilozi ili garniture s čime se juhama ne mijenja naziv već ga prilog samo nadopunjuje. Kao prilozi mogu se dodati povrće, tjestenina (npr. riblja bistra juha s rezancima), jaja, meso (razne mesne okruglice). Gariniture se za bistre juhe pripremaju prema utvrđenim recepturama od jedne ili više namirnica, a pridodavanjem garniture u juhu, juha dobiva naziv po toj garnituri.[1] Riblje se juhe pripremaju uobičajeno na dva načina ovisno o vrsti ribe (riblja juha od krupne bijele ribe i riblja juha od sitne bijele ribe).

  • obična bistra juha (bouillon)
  • krepka juha (consomme)
  • pojačana krepka juha (consomme duble)
  • specijalna pojačana krepka juha

Guste juhe

[uredi | uredi kod]
Tradicijska pretepena juha s tikvama iz Međimurja
  • velute ili sluzave juhe
  • ragu juhe
  • kašaste juhe
  • krem juhe
  • narodne juhe
  • gulaš juhe[1]

Egzotične juhe

[uredi | uredi kod]

Juhe koje nisu uobičajene u hrvatskim krajevima.

Posluživanje juhe

[uredi | uredi kod]
Zagorska juha u kruhu

Juha se u pravilu poslužuje kao drugo jelo nakon hladnog predjela, ako njega nema, onda se poslužuje kao prva. Poslužuje se vruća. Hladne se juha poslužuju ohlađene npr. hladna juha od krastavaca s jogurtom ili gazpacho - španjolska hladna juha s povrćem.

Mogu se poslužiti na nekoliko načina:

  • u metalnoj šalici
  • u dubokom tanjuru
  • u šalici za konzumiranje
  • u zdjelici za konzumiranje
  • u šalici za posluživanje juha
  • u jušniku[1]
  • u kruhu (zagorska juha u kruhu) ili drugim jestivim "zdjelicama" od tijesta

Povezano

[uredi | uredi kod]

Napomene

[uredi | uredi kod]
  1. Riječ supa dolazi od jela sop, koje predstavlja krišku hljeba natopljenu nekom tečnom hranom.
  2. Od prasl. i stsl. juxa s istim značenjem.

Izvori

[uredi | uredi kod]

Literatura

[uredi | uredi kod]
  • Fernandez-Armesto, Felipe. Near a Thousand Tables: A History of Food (2002). New York: Free Press ISBN 0-7432-2644-5
  • Larousse Gastronomique, Jennifer Harvey Lang, ed. American Edition (1988). New York: Crown Publishers ISBN 0-609-60971-8
  • Morton, Mark. Cupboard Love: A Dictionary of Culinary Curiosities (2004). Toronto: Insomniac Press ISBN 1-894663-66-7
  • Victoria R. Rumble (2009). Soup Through the Ages. McFarland. ISBN 9780786439614. 
  • Arlette Sirot: Der Suppengourmet. Kulinarische Entdeckungen rund um die Suppe. Collection Rolf Heyne, München 2002, ISBN 3-89910-145-6

Vanjski linkovi

[uredi | uredi kod]