Stambeno-poslovni objekat Vakufa Hovadža Kemaludina
Stambeno poslovni objekat Vakufa Hovadža Kemaludina, ili Mekteb, predstavlja jedno od najznačajnijih ostvarenja moderne iz perioda između dva svjetska rata, iz opusa pionira bosanskohercegovačke moderne Reufa Kadića. U doba gradnje, objekat je predstavljao jedan od najreprezentativnijih i najopremljenijih stambeno-poslovnih objekata u gradu, a danas ima veliku dokumentarnu vrijednost u sklopu ambijentalne cjeline Ferhadija ulice u najstrožem centru Sarajeva. Objekat je proglašen za nacionalni spomenik BiH.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo.
Ovaj spomenik jedan je od preko 100 nacionalnih spomenika koji se nalazi na području Sarajeva. Priče o tim spomenicima dio su projekta "101. medijska priča o nacionalnim spomenicima u Sarajevu" kojeg provodi Udruženje "Bosanski stećak" s ciljem promocije kulturno-historijskog nasljeđa Bosne i Hercegovine.
Ulica Ferhadija, gdje je smješten objekat Vakufa Hovadža Kemaludina (Mekteb), nosi ime po mahali bosanskog sandžakbega Ferhat-bega. Ulica je formirana u 16. vijeku, s tim da je prvo formiran istočni dio u Gazi Husrev-begovoj mahali godine 1531, a duži zapadni dio, nazvan i Mala Ferhadija nastao je oko 1562. godine. Mala Ferhadija je dopirala do mahale Čemaluša gdje je prije 1515. godine podignuta džamija Hovadže Kemaludina (Ćemaludina), uz koju se nalazilo groblje, česma i vakufski ženski mekteb. Krajem tridesetih godina XX vijeka srušeni su i džamija i mekteb i na njihovim mjestima su izgrađeni vakufski objekti. Na mjestu mekteba je napravljena stambeno-poslovna uglovnica, dok je na mjestu džamije podignut kompleksan stambeno-poslovni objekat, u čijem se sastavu nalazi popularno nazvani bivši „JAT”-ov neboder.
Tridesetih godina, sa studija arhitekture na nekim od najprestižnijih evropskih akademija u Sarajevo se vraća grupa mladih arhitekata školovanih pod uticajem moderne. Sa studija na Visokoj tehničkoj školi u Pragu, vratili su se braća Muhamed i Reuf Kadić. Reuf Kadić je u novembru 1935. godine počeo raditi u Vakufskoj direkciji u Sarajevu na mjestu voditelja Tehničkog ureda i glavnog arhitekta. Na tom poslu ostao je do augusta 1942. godine i u tom je razdoblju za Vakuf projektirao i realizirao preko pedeset projekata.[2]
Autor projekta stambeno - poslovnog objekta Vakufa Hovadža Kemaludina (Mekteb), je Reuf Kadić, iako postoji pretpostavka da je zajedničko djelo obojice braće.
Zgrada je izgrađena u duhu moderne kao uglovnica približno pravougaone tlocrtne osnove dimenzija 10,73m x 13,33m.[3] Spratnost objekta iznosi Suteren P 4 Potkrovlje, dok ukupna visina iznosi 21,50m. U funkcionalnom smislu, objekat je podijeljen na prizemlje gdje se nalaze poslovni prostori i spratove koji imaju stambenu funkciju.
U pogledu oblikovanja fasada, rađena je u duhu moderne. Fasade objekta su podijeljene na prizemni dio gdje se ističu široke ostakljene površine poslovnih prostora i spratne dijelove fasada obložene zelenom keramikom, na kojima se pojavljuju konzolni istaci sa trakastim prozorima i širokim ostakljenim površinama lođa.
- Živorad Janković - Muhamed Kadić – život i djelo, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Bošnjački institut Fondacija Adila Zulfikarpašića, Sarajevo.
- Alija Bejtić -Ulice i trgovi Sarajeva. Sarajevo: Muzej grada Sarajeva 1973. godine
- Nedžad Kurto - Sarajevo 1492-1992, Oko, Sarajevo.
- *Milošević, Predrag (1997). Arhitektura u kraljevini Jugoslaviji (Sarajevo 1918 -1941).. Srpsko kulturno i prosvjetno društvo "Prosvjeta".
- Štraus, Ivan (1977). Nova bosanskohercegovačka arhitektura. Sarajevo : Svjetlost.
- ↑ „Stambeno poslovni objekat Vakufa Hovadža Kemaludina (Mekteb)”. Komisija za nacionalnih spomenika BiH. Arhivirano iz originala na datum 2022-08-04. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ↑ „KADIĆ, Emir - Arhitekt Reuf Kadić i početci moderne arhitekture u Bosni i Hercegovini”. Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo. Pristupljeno 13. 9. 2016.
- ↑ „Arhitektura u Bosni i Hercegovini 1918-1992”. Pristupljeno 13. 9. 2016.
- Sarajevo kroz historiju Arhivirano 2018-06-06 na Wayback Machine-u
- U Sarajevu se zida zgrada sa 14 spratova. "Politika", 10. april 1940
