Sokolski pokret
| Sokolski pokret | |
|
| |
| Datum osnivanja | 16. februar 1862. |
|---|---|
| Sedište | Prag, Češka |
| Područje bavljenja | sport i kultura |
| Website | Sokol |
.svg)
Sokolski pokret bio je a i danas je masovna sportska organizacija fiskulturni pokret koji je se u drugoj polovici 19. vijeka raširio po slavenskim zemljama Austro-Ugarske.
Sokol je nastao u vrijeme kad su ublažene prilike u Austro-Ugarskoj, pa su osnivane razne kulturno-patriotske organizacije i udruženja.[1] Osnivačka skupština održana je 16. februar 1862. u Pragu, za starostu je izabran Jindřich Fügner, a za njegovog zamjenika Miroslav Tyrš (kasniji najuspješniji starosta).[1] Pioniri tog pokreta bili su iz redova češkog liberalnog građanstva koji su se protivili germanizaciji i tražili veća prava slavenskih naroda naroda u okviru Monarhije. Glavni principi sokolstva bila su svestranost, estetski i prirodni odgoj, dobrovoljnost i bratstvo među članovima.[2]
Sokol je naglašavao masovno bavljene sportom i gimnastikom kao sredstvo za promoviranje kolektivnog duha i tjelesne kondicije.[3] Kao ideal za kojim teži isticao je Antičku Grčku, ali je njegov stvarni uzor bilo njemačko udruženje Turnverein, osnovano u Berlinu 1811., masovni pokret koji je pored sporta i fizičke spremnosti, imao i snažnu nacionalističku notu.[4] Vježbe u Sokolu započele su već u martu 1862. Program treninga je već tada bio vrlo progresivan – uz jednostavne vježbe, članovi su se fokusirali i na borbene discipline (mačevanje, dizanje utega, hrvanje, bacanje i sl.) i baznu atletiku (trčanje i skakanje). U Sokolu je također vođen i bogat društveni i kulturni život. Održavana su brojna edukativna predavanja, koncerti, teatarske i lutkarske priredbe, balovi i zabave.[1]
Vježbe su bile podjeljene u četiri glavne skupine:
- a) vježbe bez rekvizita i bez pomoći drugih,
- b) vježbe sa rekvizitima,
- c) vježbe u grupama,
- d) vježbe sa otporom partnera
Najbolji rezultati ostvareni u vježbama sa rekvizitima i kolektivnim vježbama (sletovima), kojima se poklanjala posebna pažnja.[2]
Sokolska društva bila su povezana u župe i nacionalne saveze (Savez čeških sokolskih društava - 1889.), i na kraju u Slavenski sokolski savez 1908. u Pragu.[2]
Rad Sokola zabranjen je za vrijeme nacističke okupacije, Sokolski pokret je oživljen 1945., ali su ga komunistički lideri ponovno zabranili 1948. zbog poistovjećivanja sa češkim nacionalizmom.[3] Pokret je ponovno oživljen nakon pada socijalističkog režima početkom 1990-ih. Prvi masovni slet nakon zabrane iz 1948. održan je u Pragu 1994. na njemu je nastupilo više od 20.000 sudionika.[3]
Filijale orginalnog češkog udruženja izvan slavenskih zemalja formirali su emigranti, takvi su bili; češki - Američki sokol, osnovan 1865. (kasnije poznat kao Američka sokolska organizacija za obrazovanje i fizičku kulturu i slovački Sokol U.S.A. Ta su društva kombinirala gimnastiku i fiskulturu sa društvenim, obrazovnim i kolektivnim aktivnostima.[3]
Zlatni period Sokolske organizacije bilo je vrijeme Prve Čehoslovačke Republike, tada je svaki 15 građanin bio je član Sokola, a ukupan broj približio se milionu.[1]
Za potrebe VIII. Svesokolskog sleta 1926. podignut je najveći stadion na svijetu Strahov velik kao 9 nogometna, koji je kad kompletno dovršen mogao primiti 250 000 ljudi.[5]
Sokol je jedna od rijetkih čeških organizacija koja je naišla na širi odjek izvan granica. Ubrzo nakon čeških uslijedilo je osnivanje sokolskih organizacija od Sjedinjenih Američkih Država, Kongresne Poljske, Kraljevine Hrvatske, Kraljevine Srbije, Kranjske, Štajerske, Njemačkog Carstva, do brojnih drugih zemalja. U međuratnom periodu čak je postojala je i jaka sokolska organizacija na Zelenortskim otocima.[6]
Nakon obnove Sokola u Čehoslovačkoj 1990., obnovljeni su međusobni kontakti sa organizacijama u inozemstvu, ta suradnja rezultirala je osnivanjem Svjetskog sokolskog saveza, koji je registriran 1994.[6]
Danas Svjetska Sokolska Organizacija okuplja 13 Sokolskih organizacija iz 18 država svijeta[6] od Češke, Slovačke, Sjedinjenih Američkih Država, Australije, Kanade, Srbije, Slovenije, Poljske, Švicarske, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Austrije, Njemačke, Švedske do Kanarskih otoka u Španjolskoj.[7]
Sokolstvo po Južno Slavenskim zemljama
[uredi | uredi kod]Prvo slovensko sokolsko društvo Južni Sokol osnovano je svega godinu dana nakon češkog u oktobru 1863.[8] Ali je Slovenski sokolski savez osnovan tek u oktobru 1905.[9] Nakon Prvog svjetskog rata u Ljubljani je 1919. održan prvi Jugoslavenski sokolarski slet.[10]
Prije Drugog svjetskog rata Savez je okupljao oko 60 000 članova.[9] Nakon rata je raspušten, a sva njegova imovina data je Sportskom društvu Partizan.[8]
Slovenski sokolski savez obnovljen je 1995., a sadašnja starosta je Viktorija Pečnikar Oblak.[9]
Sokolstvo u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji
[uredi | uredi kod]
Hrvatski sokol osnovan je 1874. u Zagrebu. Prvi trener bio je Friedrich Miroslav Singer.[2] Društva Hrvatskoga sokola osnovana su i u drugim gradovima: 1877. u Varaždinu, 1884. u Bjelovaru i Krapini, 1885. u Zadru, Karlovcu i Vukovaru, 1887. u Koprivnici, 1889. u Ogulinu, 1893. u Splitu.[2] Prvo javno međusokolsko natjecanje održano je 1878. u Zagrebu.[2] Pod vodstvom Čeha Františeka Hochmana zagrebačka je sokolska organizacija preuzela brigu o nastavi fiskulture u svim školama u Zagrebu, a 1883. je otvorena zgrada Hrvatskoga sokola.[2]
Pored fiskulturnog odjela postojali su i drugi odjeli u kojima se bavilo pojedinim sportskim granama od; biciklizma, mačevanja, hrvanja, jahanja, do nogometa i drugih sportova. Pored tog društva su se bavila i obrazovanjem, kulturom i umjetnošću pa su osnivali orkestri, zborovi, teatarske družine. Obrazovni odjel organizirao je predavanja, zabave, proslave i izlete.[2]
Hrvatski sokol bavio se i izdavaštvom, prvi časopis izdao je 1878., a od 1903. je izlazio Sokol (kasniji Hrvatski sokol).[2] Sokolaši su se dijelili na podmladak (do 14 godina), naraštaj (15 - 18 god.) te na članove i članice. Osnivačka skupština Saveza hrvatskih sokolskih društava održana je 1904. u Sušaku. Za prvoga starostu (predsjednik) bio je izabran književnik Stjepan Miletić.[2]
Do Prvog svjetskog rata u Hrvatskoj je djelovalo 168 sokolskih organizacija, uz 20 u Bosni i Hercegovini i 25 među američkim iseljenicima, koje su ukupno imale 15 000 članova.[2] Prvi svesokolski slet održan je 1906. u Zagrebu, pored hrvatskih sudjelovali su i sokolaši iz Češke, Malopoljske, Kneževine Bugarske i Kraljevine Srbije.[2]
Sokolstvo u Kraljevini Srbiji i Vojvodini
[uredi | uredi kod]
Prvo sokolsko društvo osnovano je Beogradu 1891. pod imenom Beogradsko gimnastičko društvo Soko. U Vojvodini je Srpski Soko osnovan 1904. u Sremskim Karlovcima, a već 1905. osnovana je Srpska Sokolska Župa Fruškogorska.[11]
Nakon ujedinjenja društava Soko i Dušan Silni, u jedinstveni Savez sokolskih društava Dušan Silni 1910., uz pomoć čeških trenera osnovana su brojna društva u svim većim gradovima Srbije.[11]
Sokolska Župa Beograd obnovljena je 1995., iste godine obnovljen je i časopis Oko sokolovo, а tri godina kasnije 1998. osnovan je Savez Soko Srbije (оd 2017. Sokolski savez Srbije).[11][11]
Sokolstvo u Bosni i Hercegovini
[uredi | uredi kod]Prvo sokolsko društvo osnovano je pod utjecajem iz Hrvatske u Mostaru 1895. pod imenom Koturaško-Gombalački klub Sokol, 1900. osnovan je Koturaški klub Sokol u Sarajevu, 1902. promjenio je ime po uzoru na mostarce u Koturaško-Gombalački klub Sokol, a od 1906. se zove Hrvatski Sokol.[12] Pod utjecajem iz Srbije u Tuzli je osnovan Srpski Soko 1908.[10] Muslimani su Mostaru osnovali Muslimanski Soko 1909., a u Sarajevu je Muslimanski Soko osnovan 1911.[13]
Sokolstvo u Makedoniji
[uredi | uredi kod]U tadašnjoj Južnoj Srbiji prvo sokolsko društvo Dušan Silni osnovano je u Skopju 1908.[10] a drugo u Kumanovu 1909.[14]
Sokolstvo u Crnoj Gori
[uredi | uredi kod]Prvo sokolsko društvo osnovano je u Cetinju 1906.[10]
Sokolstvo u Kraljevini Jugoslaviji
[uredi | uredi kod]Sokolski savez Srba, Hrvata i Slovenaca osnovan je 1919. u Novom Sadu, a već 1920. je prezvan u Jugoslavenski sokolski savez[2] pod motom - Jedna država jedan narod jedno sokolstvo.[11] Zbog nezadovoljstva stanjem u jedinstvenoj organizaciji - Hrvatski sokol se 1922. ponovno osamostalio. Najveća manifestacija koju je organizirao bio je III Hrvatski svesokolskog slet - 1925. u Zagrebu. Na kraju je u Parku Maksimir podignuta mogila od zemlje donešene iz različitih hrvatskih krajeva.[2]
Nakon zavođenja Šestojanuarske diktature 1929., i proglašenja unitarne Kraljevine Jugoslavije[11] i dekreta o raspuštanju organizacija sa nacionalnim predznakom i osnivanja Sokola Kraljevine Jugoslavije 1929., te postavljanja prestolonasljednika Petra za starostu, Hrvatski sokolski savez održao je posljednju sjednicu na kojoj je odlučeno da se neće pristupiti novoj organizaciji te da se sva društva raspuste.[2]
Sokol Kraljevine Jugoslavije je početkom 1940 imao oko 350.000 članova.[11]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 „Historie Sokola” (češki). Sokol. Pristupljeno 20.01.2022.
- ↑ 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 2,11 2,12 2,13 2,14 „Sokol” (hrvatski). Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 20.01.2022.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 „Sokol gymnastic society” (engleski). Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 20.01.2022.
- ↑ „Turnverein German association of gymnasts” (engleski). Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 20.01.2022.
- ↑ „Strahovský stadion v Praze – největší stadion v České republice i na světě” (češki). Kudyznudy.. Pristupljeno 20.01.2022.
- ↑ 6,0 6,1 6,2 „Sokol v zahraničí” (češki). Sokol. Pristupljeno 20.01.2022.
- ↑ „Directory” (engleski). World Sokol. Pristupljeno 20.01.2022.
- ↑ 8,0 8,1 „Zgodovina” (slovenski). Sokolska Zveza. Pristupljeno 20.01.2022.
- ↑ 9,0 9,1 9,2 „O zvezi” (slovenski). Sokolska Zveza. Pristupljeno 20.01.2022.
- ↑ 10,0 10,1 10,2 10,3 Марија Благојевиќ. „Визуална култура Сокола” (srpski). Филозофски факултет Београд. Pristupljeno 20.01.2022.
- ↑ 11,0 11,1 11,2 11,3 11,4 11,5 11,6 „Историјат” (srpski). Sokolski savez Srbije. Pristupljeno 20.01.2022.
- ↑ „O 20godišnjici Hrvatskog Sokolstva u Bosni i Hercegovini” (hrvatski). Infobiro. Pristupljeno 20.01.2022.
- ↑ „Sokoli muslimani u Bosni i Hercegovini” (srpskohrvatski). Koreni. Pristupljeno 20.01.2022.
- ↑ „Сокол” (makedonski). Македонска-Енциклопедија. Arhivirano iz originala na datum 2022-01-23. Pristupljeno 20.01.2022.
- Sokol (cz)
| Osnovne teme |  | |
|---|---|---|
| Panslavenski jezici | ||
| Organizacije i pokreti | ||
| Ličnosti | ||
| Publikacije | ||
| Vezane teme | ||