Scupi
Colonia Flavia Scupiorum | |
|---|---|
| |
| Zemlja |  Makedonija
|
| Nadmorska visina | 240 |
| Civilizacija | Rimsko carstvo |
  Scupi | |
| Period postojanja | 1. - 6. vijek |
| Koordinate: 42°01′N 21°38′E / 42.017°N 21.633°E | |
Scupi[1] je ime arheološkog nalazišta u podnožju Zajčevog Rida (Zečjeg brda) kod sela Zlokućani, lijevo od ušća rijeke Lepenac u rijeku Vardar, 5 kilometara od centra Skoplja, u Republici Makedoniji.
To je bila rimska kolonija osnovana za vrijeme cara Domicijana (81.-96.). Napuštena je 518. godine nakon što je potres potpuno uništio grad.
Lokalitet je svjetsku slavu stekao krajem 19. vijeka, kad je engleski arheolog Arthur Evans za svog kratkog boravka u Skoplju 1883. vidio rimske zidine na Zajčevom ridu, koje je potpuno ispravno - atribuirao kao ostatke akropole u koloniji Scupi.[2]
Po nekim pretpostavkama naselje se razvilo iz vojničkog logora dviju legija; IV Scitica i V Macedonice koji su se tu smjestili još za vrijeme cara Tiberija negdje oko 13 - 11. pne. Scupi im je služio kao polazišna baza za osvajanje Dardanije i Mezije. Rimski car Domicijan uzdigao je naselje Scupi u rang kolonije Colonia Flavia Scupiorum i tu naselio svoje legionare veterane iz VII Legije Claudia. [2]
U 2. vijeku, Skupi već izgleda reprezentativno tad je izgrađen monumentalni teatar. Krajem 4. i početkom 5. vijeka izgrađena je Ranokršćanske bazilike i još jedna crkva u gradu.
Car Teodosije I posjetio je Scupi dva puta 379. i 388. i izdao dva carska ukaza. U prvom je Scupi proglasio sjedištem episkopije, a u drugom arhiepiskopije.
Prva iskapanja u Scupiju otpočela su 1925., njih je vodio pofesor Radoslav Gruić iz Skoplja, on je iskopao ranokršćansku baziliku. Nakon njega pravu senzaciju je napravio srpski arheolog Nikola Vulić 1933. iskopavši rimski teatar, on je objavio i najviše radova o Scupiju do Dugog svjetskog rata. Nakon rata iskapanja su obnovljenja 1959-1961 pod vodstvom splitskog arheologa Duje Rendić-Miočevića, većinu tih radova objavio je Ivan Mikulčić između 1971-1973.[2] Nakon tog istraživanja su nastavljena od 1966, ovaj put u organizaciji Gradskog muzeja iz Skopja pod vodstvom beogradskog arheologa Milutina Garašanina. Od 1980 iskapanja je vodila profesorica Dušanka Koračević.
U julu 2008. iskopana je dobro očuvana statua rimske božice ljubavi Venere visoka 1,7 m .[3] Dosad su na lokalitetu iskopani i istraženi; gradski bedemi, teatar, civilna bazilika, gradska vila, terme, ulica, ranokršćanska bazilika i dijelovi dviju nekropola.
Gradski bedemi imaju formu nepravilnog poligona, građeni su od tucanika i vapna.
Zidine debljine 3,20 m protezale su se samo sa jugo-istočne i jugo-zapadne strane.
Podignut je za vrijeme cara Hadrijana u 2. vijeku.
Po svojim dimenzijama, to je najveći od četiri antička teatra na teritoriji Republike Makedonije, mogao je primiti 9.000 gledaoca.
Dosad su iskopane glavne konture objekta. Zgrada teatra iza proscenija duga je 98 m i široka 15 m, iz nje vode tri hodnika do orkestra (ορχηστρα) koji ima radijus od 15 m. Njena fasada bila je bogato dekorirana mramornom plastikom.
To je bio reprezentativan, monumentalni javni objekt, sa kvalitetnom arhitektonskom dekoracijom i mozaikom po podovima.
Dosad je otkopan i istražen samo sjeverni dio, jedna velika ovalna dvorana dužine 28 m. U njoj su se odvijali svi važniji sudski, administrativni i trgovački poslovi.
Taj objekt je datiran u 4. vijek.
To je trobrodna građevina sa narteksom na zapadnoj strani, apsidom na istočnoj i baptisterijem na južnoj strani, veličine 39 х 18 m.
Bazilika je vjerojatno bila još u izgradnji kad je Scupi pogodio katastrofalni potres 518. godine.
Djelomično se nalazi ispod jugo-istočnog dijela rano-kršćanske bazilike.
To je po svemu sudeći bio privatni stambeni objekt.
Dosad je temeljito istražen istočni dio vile - dvije prostorije, od kojih je jedna imala bogato ukrašene zidove fresko dekoracijama. Iskopan je i hipokaust (dio za zagrijavanje) koji se sastojao od tri prostorije.
Taj objekt je datiran u 4. vijek.
Nalazile su se u središtu grada, istočno od ulice Cardo.
To je objekt jednostavnog plana, sa prostorijama; za zagrijavanje i kupanje toplom i mlakom vodom, koje su imale podno grijanje. Taj javni objekt imao je odjel za prijem, garderobu i bazen sa hladnom vodom.
Оbjekt je građen u više faza između 4. i 5. vijeka.
Glavna gradska prometnica u smjeru sjevero-istok<=>jugo-zapad, sa kolovozom širine 8,5 m, popločanim velikim kamenim pločama. Sa obje strane kolovoza idu trotoari široki od 2,6 do 3 m, koji su odjeljeni od kolovoza kolonadama.
Ulica je izgrađena nakon 268. godine, za obnove grada nakon prodora Gota.
Istočna nekropola ima površinu od oko 30 ha, počinje od istočnog bedama Scupia i proteže se 1 km u smjeru istoka.
Dosad je otkopano i istraženo oko 650 grobova, taj lokalitet ima kontinuitet od pred-rimskih vremena (Željezno doba), preko rimskog do kasno-antičkog perioda. Tako da je tu pronađeno puno vrlo različitih tipova grobnica i predmeta.
Dosad je istražen samo mali dio te rimske nekropole, sa kraja 1. i početka 2. vijeka.
U drugom kulturnom sloju, na otpadnoj deponiji zanatskih radnji iz Scupija, iskopani su grobovi kasno-antičke nekropole iz 4. vijek. Dosad je istraženo oko 160 grobova. Тоčne granice ove nekropole nisu utvrđene, no najvjerojatnije započinju od zapadnog bedema Scupija.
- ↑ Scupi Arhivirano 2018-01-28 na Wayback Machine-u dare.ht.lu.se
- ↑ 2,0 2,1 2,2 „Archeological site: Skupi, My Macedonia (pristupljeno 26. 11.2010.”. Arhivirano iz originala na datum 2011-05-02. Pristupljeno 2010-11-26.
- ↑ „Balkan Travellers”. Arhivirano iz originala na datum 2012-02-09. Pristupljeno 2010-11-26.
- Dragojević Josifovska, Inscriptions de la Mésie Supérieure (IMS), vol. VI, Scupi et la région de Kumanovo, Beograd, 1982
- St. Louis Community College, students and faculty explored the ruins of Scupi (en)
- Misko Sterjov & Maja Janevska: Colonia Flavia Scupi in the Former Yugoslav Republic of Macedonia Arhivirano 2010-11-29 na Wayback Machine-u (en)
- SCUPI ET LA RÉGION DE KUMANOVO, stranice filozofskog fakulteta u Beogradu Arhivirano 2011-05-11 na Wayback Machine-u (fr)
