Ruj
| Ruj | |
|---|---|
| |
| Crtež Ruja | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Sapindales |
| Porodica: | Anacardiaceae |
| Rod: | Rhus Carolus Linnaeus, 1753 |
Ruj (latinski: Rhus) ili sumak[1]) je biljka penjačica iz porodice vonjača (Anacardiaceae).[2] Sam rod ruj (Rhus) obuhvaća oko 150 vrsta manjeg listopadnog drveća i grmlja[3] koje raste u pojasu umjerene i suptropske klime,[2] po Euroaziji i Sjevernoj Americi.
Po Balkanu raste obični ruj (Cotinus coggygria), nisko drvo ili grm raširen po Južnoj i Centralnoj. Europi, Centralnoj Aziji i centralnoj Kini.[3] Eliptoidno lišće dugo do 8 cm, na rubovima s donje strane je plavo-zeleno, za razliku od tog u proljeće (kad lista) i u jesen (kad opada) ima jarko crvenu (rujnu) boju pa se zato tako i zove.[3] Rujevi imaju brojne male cvjetove koji su uglavnom sterilni,[3] pa se brojne vrste bespolno razmnožavaju rizom.[2]
Rujevi se koriste kao sirovina za proizvodnju bojila, lijekova i pića a sušeni plodovi nekih vrsta koriste se kao začin po Bliskom Istoku.[2] Ali se isto tako često koriste kod melioracije erodiranih površina i kao ukrasne biljke.[2] Grozdasti ili sicilijanski ruj (Rhus coriaria), raširen po Mediteranu, naročito se uzgaja po Južnoj Italiji kao sirovina za proizvodnju tanina[2] koji se koristi za štavljenje kože.[3]
Otrovni ruj (Toxicodendron vernix) je grmoliko stablo koje raste po močvarnom kiselom tlu na istoku Sjeverne Amerike, njen bezbojni vrlo toksični fluid potamni kad se izloži zraku.[2] Američki ruj (Cotinus americanus), sličan običnom ruju, je nisko drvo (grm) koji raste po jugu Sjedinjenih Američkih Država.[3]
