Radijum
| |||||||||||||||||||||||||||||||
Opšti podaci | |||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Ime, simbol, atomski broj | Radijum, Ra, 88 | ||||||||||||||||||||||||||||||
Pripadnost skupu | zemljanih alkalnih metala | ||||||||||||||||||||||||||||||
grupa, perioda | IIA, 7 | ||||||||||||||||||||||||||||||
gustina, tvrdoća | 5000 kg/m3, bd | ||||||||||||||||||||||||||||||
Boja | srebrnobela | ||||||||||||||||||||||||||||||
Osobine atoma | |||||||||||||||||||||||||||||||
atomska masa | 226 u | ||||||||||||||||||||||||||||||
atomski radijus | 215 pm | ||||||||||||||||||||||||||||||
kovalentni radijus | bez podataka | ||||||||||||||||||||||||||||||
van der Valsov radijus | bez podataka | ||||||||||||||||||||||||||||||
elektronska konfiguracija | [Rn]7s2 | ||||||||||||||||||||||||||||||
e- na energetskim nivoima | 2, 8, 18, 32, 18, 8, 2 | ||||||||||||||||||||||||||||||
oksidacioni broj | 2 | ||||||||||||||||||||||||||||||
Osobine oksida | jako bazni | ||||||||||||||||||||||||||||||
kristalna struktura | regularna prostorno centrirana | ||||||||||||||||||||||||||||||
fizičke osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||
agregatno stanje | čvrsto | ||||||||||||||||||||||||||||||
temperatura topljenja | 973 K (700 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||
temperatura ključanja | 2010 K (1737 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||
molska zapremina | 41,09×10-3 m3/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
toplota isparavanja | 136,8 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
toplota topljenja | 37 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
pritisak zasićene pare | 327 Pa (527 K) | ||||||||||||||||||||||||||||||
brzina zvuka | bez podataka | ||||||||||||||||||||||||||||||
Ostale osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | 0,89 (Pauling) 0,97 (Alred) | ||||||||||||||||||||||||||||||
specifična toplota | 94 J/(kg*K) | ||||||||||||||||||||||||||||||
specifična provodljivost | 1×106 S/m | ||||||||||||||||||||||||||||||
toplotna provodljivost | 18,6 W/(m*K) | ||||||||||||||||||||||||||||||
I energija jonizacije | 509,3 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
II energija jonizacije | 979 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
III energija jonizacije | 3300 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
IV energija jonizacije | 4400 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||
Najstabilniji izotopi | |||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||
Tamo gde drugačije nije naznačeno, upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi. | |||||||||||||||||||||||||||||||
Objašnjenja skraćenica: zast.=zastupljenost u prirodi, v.p.r.=vreme polu raspada, n.r.=način raspada, e.r.=energija raspada, p.r.=proizvod raspada, z.e=zarobljavanje elektrona |
Radijum (Ra, latinski - radium) - je zemljoalkalni metal IIA grupe. Ime potiče od latinske reči radius koja označava zraku ili zračenje.
Radijum ima 25 izotopa čije se atomske mase nalaze između 213-230. Svi njegovi izotopi su nestabilni. Najstabilniji izotop je 226, koji ima vreme polu raspada 1600 godina.
Radijum je otkriven od strane bračnog para Pierrea i Marie Curie u Parizu. Oni su ga otkrili 1898. godine.
Radijum se u prirodi javlja među rudama urana, u obliku oksida RaO i hidroksida Ra(OH)2. Zastupljen je u zemljinoj kori u količini od 6x10-7 ppm (ang. parts per million).
Najvažnija jedinjenja radijuma su soli Ra2 koje su se koristile za proizvodnju nekih vrsta farbi. Radijum se više ne koristi zbog toga što je radioaktivan.
Biološki značaj - radijum nema nikakav biološki značaj. Prisutan je u ljudskim kostima u količini od 2x10-9 ppm (ang. parts per million)..
U čistom obliku on je srebrnast, blistav metal. Ima jake radioaktivne osobine. Njegove hemijske osobine su slične magnezijumu. Vrlo sporo reaguje sa kiseonikom gradeći oksid RaO i dosta brzo sa vodom gradeći hidroksid Ra(OH)2 .