Kondom
Kondom je mehaničko kontracepcijsko sredstvo koje muškarci pred spolni odnos navlače na penis.[1] Najpoznatiji je kao muško kontracepcijsko sredstvo, mada jednako postoji na tržištu i koristi se ženski kondom.
Ima dvije glavne svrhe: onemogućavanje trudnoće i spriječavanje prenošenja spolnih bolesti.
Na taj način se spriječava izljev spermne u vaginu te tako spriječava začeće i štiti od spolno prenosivih bolesti kao što su gonoreja, sifilis i HIV[2]. Naravno kondom štiti samo površine tijela koje pokriva, pa stoga ne brani od zaraza poput genitalnog herpesa.[3][4]
Drugi nazivi za kondom na srpskohrvatskom govornom području mogu biti prezervativ, zaštitna gumica, zaštita ili manje poznatija udna tuljica, u svakodnevnom govoru goldun, kurton, a koriste se i vrlo informalni izrazi kao gumica, nakurnjak, turban, šljem.
Pravilna upotreba kondoma nema štetnih učinaka, a oni su u većini država lako dostupni u apotekama i drugim trgovinama.
Većina kondoma se pravi od lateksa ili poliuretana. Nekima od njih su dodani spermicidi radi sigurnije kontracepcije.
U posljednje vrijeme se na tržištu pojavljuju kondomi različitih oblika i veličina. Mnogi su obojani, a nekima je dodan i prijatan i okus. Pojavili su se i kondomi s «teksturom», napravljeni na način koji povećava užitak kod spolnog čina.
Prosječan kondom je dug 190 mm, promjera 52 mm i debljine 0,07 mm. Ne prelazi težinu od 2 grama.
Neki od najvećih svjetski proizvođači prezervativa su u 2020. maleški Karex Berhad, britanski Reckitt Benckiser (Durex), američki Church & Dwight (Trojan), japanski Okamoto Industries, američki Veru, indijski Cupid, američki Mayer Labs, indijski Raymond Group (KamaSutra), japanski Fuji Latex, kineski LifeStyles Condoms (ogranak nekadašnjeg australijanskog Ansella).
Da li su se kondomi koristili u drevnim civilizacijama je pitanje o kojem arheolozi i povjesničari još raspravljaju. Društva u starom Egiptu, antičkoj Grčkoj i starom Rimu općenito su podržavala male porodične skupine i poznato je da su sprovodile razne metode za kontrolu rađanja.
Većina tih društva je smatrala kontracepciju izravnom ženskom odgovornošću, dakle tehnike žena u korist žena. Neki tekstovi sadrže prikrivene upute na metode kontracepcije kojim su upravljali muškarci, kao što su možda bili kondomi, ili vjerovatnije prakse kao coitus interruptus ili analni seks.
Najstariji prezervativi pronađeni su u septičkoj jami odnosno među temeljima dvorca Dudley pored Birminghama u Engleskoj. Pravili su se od riba i životinjskih crijeva, a datiraju iz 1640. godine.
Charles Goodyear je 1839. godine patentirao vulkanizaciju gume a nakon 1844. godine prezervativi od gume su se počeli masovno proizvoditi zahvaljujući tom patentu. Do pojave gumenih prezervativa reklamirali su se prezervativi od janjećih crijeva.
Šezdesetih godina prošlog vijeka kontracepcijska tableta i druga popularnija sredstva učinila su kondom nepopularnim sredstvom protiv začeća, ali se nakon pojave HIV-a zaključilo da je prezervativ jedno od sredstava koje može obuzdati epidemiju širenja virusa i postoji potreba za javno zdravstvenom edukacijom o njegovim prednostima.
-
Prahistorijski zlatni prezervativ -
Kondom iz Starog Egipta -
Prezervativ od životinjskih crijeva -
Prezervativ od životinjskih crijeva -
Muški kondom -
Odvijen kondom -
Ženski kondom -
Kako se stavlja ženski kondom -
Kako se stavlja ženski kondom -
Uporaba ženskog kondoma -
Prezervativi na tržištu
- ↑ „Prezervativ”. Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 16. 01. 2023.
- ↑ (en) „Condom Use for Preventing HIV Infection”. National Institute of Allergy and Infectious Diseases. Pristupljeno 16. 01. 2023.
- ↑ (en) „Genital Herpes. The Facts”. CDC – US Centers of Desease Control and Prevention. Pristupljeno 16. 01. 2023.
(PDF)
- ↑ (en) „Effect of Condom Use on Per-act HSV-2 Transmission Risk in HIV-1, HSV-2-discordant Couples”. National Library of Medicine. Pristupljeno 16. 01. 2023.
