Pečori
Pečori
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 57°49′N 27°37′E / 57.817°N 27.617°E | |
| Država |  Rusija
|
| Federalni subjekt | Pskovska oblast |
| Osnivanje | 1473 |
| Površina | |
| - Ukupna | 20,55 km² |
| Visina | 85[1] |
| Stanovništvo (2021.) | |
| - Grad | 9,003[1] |
| Vremenska zona | MV (UTC 4) (UTC) |
| Poštanski broj | 181502[1] |
| Pozivni broj | 81148[1] |
| Karta | |
| Lua greška in Modul:Location_map at line 522: Unable to find the specified location map definition: "Module:Location map/data/Evropska Rusija" does not exist. | |
Pečori (ruski: Печо́ры, estonski: Petseri) je grad od 9,003 stanovnika[1] na sjeverozapadu Ruske Federacije u Pskovskoj oblasti.
Pečori leži na granici prema Estoniji, nedaleko od Čudsko-pskovskog jezera (20 km).
Kako se nalazi na trasi željezničke pruge Sankt Peterburg-Vitebsk i autoputa Pskov - Riga, on je grad graničnih prelaza i carinarnica. Od Pskovska je udaljen 50 km, od Sankt Peterburga 345 km i od Tallinna - 287 km.[2]
[[Ime je dobio od staroruske riječi pečera - pećina. Monasi pustinjaci živjeli su po pećinama vapnenačkog brda u blizini potoka Kamjanec, pa je 1473. nastao je pećinski manastir, koji je tokom 16. vijek opasan bedemima.[3] Utvrda Pečora branila je sjeverozapadne granice Ruskog Carstva od Poljaka, Litavaca i Šveđana. Od samih početaka gradnje bedema raslo je i monaško naselje. Zbog tog se godina završetka gradnje utvrde - 1565. - uzima za datum osnivanja grada.[3] Po naredbi cara Ivana Groznog u to je vrijeme stiglo oko 300 vojnika sa svojim familijama iz moskovskog kvarta Butirka da brane utvrdu. Oni su uz monahe postali prvi stanovnici Pečore, koja je kasnije izrasla u grad.[3]
Pečori je status grada dobio dekretom od carice Katarine Velike 7. juna 1782., kao sjedište parohije.[3] Psovsko-Pečorski manastir je sve do 18. vijeka davao ton tom gradu i potpuno odredio njegovu strukturu.[3]
Tokom 19. vijeka Pečori je izrastao u predgrađe Pskova. Istina veliko ali neugledno i skromno, 1820. od ukupno 228 kuća i to mnje više jednokatnih, - 215 je bilo od drva, 7 od kamena i 6 od mješanih materijala, ali je i pored toga broj stanovnika rastao, iako je i nadalje bio najmanji grad u Guberniji Pskov. Krajem 19. vijeka u njemu je živjelo 1312 stanovnika, prema popisu iz 1887.,1258 Rusa, 27 Estonaca, 10 Nijemaca, 9 Latvijaca i jedan Židov.[3]
Početkom 20. vijek trgovina lanom, žitom i proizvodima od drva imala je važnu ulogu u životu grada. U tom periodu u gradu je bilo gotovo 60 dućana, 3 štavionice, 4 sladare. Razvoju grada uveliko je pomogla izgradnja željezničke pruge Pskov-Riga 1886., koja je povezala Pečori sa Moskvom, Sankt Peterburgom, Rigom i Tallinnom.[3]
Uoči Prvog svjetskog rata u Pečoriju koji je tad imao 11 ulica, 5 trgova, 3 osnovne škole, bolnicu i apoteku. živjelo je 2 240 stanovnika.[3]
Nakon rata Pečori je pripao novoosnovanoj Republici Estoniji. Dvadesetih i tridesetih godina 20. vijeka trgovina je postala motor razvoja grada. U Pečoriju se uglavnom trgovalo konjima, kućanskim i poljoprivrednim alatom, košarama, bačvama i grnčarijom, ali je lan je ostao glavni izvor prihoda. Pečorski kraj je prosječno proizvodio po 200 000 snopova lanenih vlakana. U gradu su postojali uredi britanskih i njemačkih firmi za otkup lana. U tom periodu Pečori je imao 168 trgovačkih firmi, 8 banaka i kreditnih institucija, 1 kantinu, 6 restorana, 8 čajana, 3 biblioteke, 2 osnovne škole i 1 gimnaziju. Stanovništvo grada brzo je raslo pa je 1934. u njemu živjelo 4274 stanovnika, od tog velik broj Estonaca.[3]
Kad je Sovjetski Savez početkom 1940. okupirao Baltičke države - Pečori je u početku ostao u granicama novoformirane Estonske SSR, ali su ga već u julu 1941. okupirale jedinice Wehrmachta. Pod nacističkom okupacijom grad je bio sve do augusta 1944. kad ga je oslobodila Crvena armija.[4]
Odlukom Prezidijuma vrhovnog sovjeta Sovjetskog Saveza, u augustu 1944., Pečori je službeno vraćen u sastav Ruske SFSR, odnosno u sastav njene novoformirane Pskovske oblasti. U januaru 1945. je službeno formiran Pečorski rajon sa sjedištem u Pečoriju.
Najvažnija firma u gradu je tvornica keramičkih pločica (Euro-Ceramics / Евро-Керамика Печоры). Pored toga ima i poduzeća u građevinarstvu, tekstilnoj i prehrambenoj industriji.[5]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 „Russia: Pskov Oblast” (engleski). City population. Pristupljeno 7.12. 2021.
- ↑ „Географическая характеристика” (ruski). Печорский район. Pristupljeno 7.12. 2021.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 3,8 „История района” (ruski). Печорский район. Pristupljeno 7.12. 2021.
- ↑ „Справочник "Освобождение городов” (ruski). Gigabaza.
- ↑ „Промышленность” (ruski). Печорский район. Pristupljeno 7.12. 2021.
- Печорский район (et)