Prijeđi na sadržaj

Olimp

Izvor: Wikipedija
Olimp - vrh Mitikas

Olimp (grč. Όλυμπος [Ólympos] — Olimpos) planina je u Grčkoj na kojoj su, prema grčkoj mitologiji, živjeli bogovi. Olimp je i najviša planina Grčke, visoka je 2917,727[1] m, a nalazi se u Tesaliji na koordinatama: 40°05′N, 22°21′E.

Olimp

[uredi | uredi kod]

Najviši vrh Olimpa jest Mitikas (Μύτικας [Mýtikas]), što na grčkom znači "nos". Mitikas je najviši vrh u Grčkoj, a početak penjanja na tu planinu počinje od grada Litochoro koji je znan i kao Grad Bogova zbog svoje lokacije. Na Olimpu postoji 46 vrhova viših od 2000 i 47 viših od 1000 metara nadmorske visine.

Olimp je poznat po bogatoj flori s oko 1500 biljnih vrsta, od čega su 23 endemske vrste. Olimp je najviša i najljepša grčka planina koja predstavlja i netaknutu prirodu te je od 1983. pod zaštitom UNESCO-a, a sama je planina nacionalni park.

Prvi zabilježen pokušaj osvajanja Olimpa bio je 1862., ali to nije pošlo za rukom istraživaču Heinrichu Bartu. Ljudska je noga na vrh Olimpa kročila tek 2. kolovoza 1913., a u ekspediciji su bili Grk Christos Kakalos iz Litohora te Švicarci Frederic Boissonas i Daniel Baud-Bovy.

Mitologija

[uredi | uredi kod]
Giovanni Battista Tiepolo: Olimp, 18. stoljeće

U grčkoj mitologiji, Olimp je dom dvanaest olimpijskih bogova: Zeus, Hera, Posejdon, Ares, Hermes, Hefest, Afrodita, Atena, Apolon i Artemida koji su uvijek bili na Olimpu. Bogova nikad nije bilo više od dvanaest, ali su se izmjenjivali još i sljedeći: Heba, Helije, Hestija, Demetra, Dioniz, Had i Perzefona.

Kad je Geja rodila Titane, koristili su grčke planine kao tronove jer bjehu ogromni, a sam je Kron sjedio na Olimpu.

Grci su smatrali da sadrži kristalne palače u kojima bogovi žive. Ulaz u Olimp bila su velika vrata od oblaka. Palače su sagradili Titani Kiklopi, a umjetničke je predmete i sprave načinio i iskovao Hefest. Zeusove i Herine odaje bile su na južnome kraju Olimpa te su otuda mogli gledati na Atenu, Tebu, Spartu, Korint, Arg i Mikenu. Na sjevernome kraju koji je gledao prema Makedoniji, nalazile su se kuhinja, prostorija za gozbe, oružarnica i radionice. U sredini živjeli su ostali bogovi. Postojale su i druge prostorije za ostala božanstva, a također i svojevrsni zoološki vrtovi gdje su bogovi čuvali svoje svete životinje. Unutar Olimpa, bogovi su živjeli, spavali, sudili, a hranili su se ambrozijom i nektarom, dok ih je zabavljao Apolon svirajući liru.

Eksterni linkovi

[uredi | uredi kod]
  1. Ampatzidis, Dimitrios; Moschopoulos, Georgios; Mouratidis, Antonios; Styllas, Michael; Tsimerikas, Alexandros; Deligiannis, Vasileios-Klearchos; Voutsis, Nikolaos; Perivolioti, Triantafyllia-Maria i dr.. (2023-04-01). „Revisiting the determination of Mount Olympus Height (Greece)” (en). Journal of Mountain Science 20 (4): 1026–1034. DOI:10.1007/s11629-022-7866-8. ISSN 1993-0321.