Mirogoj
Mirogoj, centralno zagrebačko groblje, je smješteno na obroncima Medvednice i smatra se jednim od najljepših groblja u Europi. Međutim, Mirogoj je također predivan park i umjetnička galerija na otvorenom. Zbog velikog broja sahranjenih znamenitih osoba Mirogoj se naziva hrvatskim Panteonom.
Nedaleko od mrtvačnice, u periodu između 1852. i 1873. godine nalazio se ljetnikovac Ljudevita Gaja, predvodnika Ilirskog preporoda. Nakon njegove smrti vlasti su 1873. otkupile cijelo imanje i rekonstruirali centralno zagrebačko groblje prema tome. Groblje je službeno otvoreno 6. studenog 1876., prvi ukop izvršen je dan kasnije. Prvi je na Mirogoju pokopan sportaš Friedrich Miroslav Singer, koji se ugušio plinom jer je zaboravio zatvoriti ventil. Na taj je pogreb došlo jako mnogo ljudi budući da je bio vrlo popularan.
Poznati arhitekt Hermann Bollé dizajnirao je oblik groblja, upotrijebivši monumentalnu kompoziciju arkada, paviljona i kupola, isprepletenu s bogatom vegetacijom, dodavajući galeriju skulptura.
Značajne osobe pokopane na Mirogoju su:
- Vladimir Bakarić
- Gjuro Basariček
- Vladimir Becić
- Ena Begović
- Mirko Bogović
- Hermann Bolle
- Bruno Bušić
- Krešimir Ćosić
- Janko Drašković
- Robert Frangeš-Mihanović
- Ljudevit Gaj
- Branko Gavella
- Siniša Glavašević
- Janko Gredelj
- Pavao Hatz
- Većeslav Holjevac
- Rade Končar
- Dragutin Gorjanović Kramberger
- Josip Kraš
- Miroslav Krleža
- Matko Laginja
- Vatroslav Lisinski
- Matija Ljubek
- Vladko Maček
- Ivan Mažuranić
- Edo Murtić
- Vladimir Nazor
- Dražen Petrović
- Petar Preradović
- Franjo Rački
- Pavle Radić
- Stjepan Radić
- Ivan Ribar
- Đuro Salaj
- Ivan Kukuljević Sakcinski
- August Šenoa
- Bogoslav Šulek
- Gojko Šušak
- Ivo Tijardović
- Ivan Trnski
- Franjo Tuđman
- Stanko Vraz
- Marija Jurić Zagorka
Na groblju Mirogoj nalaze se i vrijedni spomenici nekih umjetnika:
