Marko Došen

Marko Došen (Mušaluk kraj Gospića, 7. srpnja 1859. – Zagreb, 7. rujna 1944.) – hrvatski političar

Završio je pučku školu u Lici i jedan razred gimnazije u Bjelovaru. Počeo se baviti trgovinom, ali 1890. odlazi u Rusiju i otvara knjižnicu u Petrogradu. U suradnji s ruskim povjesničarom M. Filipovim izdaje knjigu "Hrvati i njihova borba s Austrijom". Vratio se u Gospić 1893., a godinu poslije osnovao je tjednik "Hrvat", glasilo gospićkog kluba Stranke prava. Uređivao ga je deset godina. S njime su u klubu surađivali Fran Binički i Milan Ogrizović.

Zastupnik je Starčevićeve stranke prava u Hrvatskom saboru od 1913. do 1918. Bio je osobnim prijateljem Ante Starčevića.

Poslije 1918. član je HRSS-a. Izabran je za zastupnika na izborima 1920., 1923. i 1925., kada je ušao u hrvatski Sabor. Nakon sporazuma Pašić - Radić 1925. prekida suradnju sa Stjepanom Radićem. Nakon uvođenja šestosiječanjske diktature pristupa ustaškom pokretu.

Jedan je od organizatora Velebitskog ustanka 1932. Prije izvođenja akcije odlazi u emigraciju i pridružuje se Anti Paveliću u Italiji.

Nakon proglašenja NDH-a vratio se u Hrvatsku i 1942. postao predsjednikom obnovljenog Hrvatskog državnog sabora. Usprkos poodmakloj dobi i teškoj bolesti predvodi skupinu saborskih zastupnika, koja je 30. studenog 1942. predala Anti Paveliću poduži memorandum, koji sadrži ozbiljnu kritiku vanjske i unutarnje politike NDH. U memorandumu se kritiziraju Rimski ugovori i demografsko uništenje hrvatskog naroda u Dalmaciji, zahtijeva se rješenje pitanja Dalmacije i Hrvatskog primorja, upozorava se na korupciju i nestručnost u upravi, na nezakonite postupke u logorima i opći osjećaj pravne nesigurnosti. Zahtijeva se reorganizacija i novi saziv Sabora, poboljšanje stanja u upravi i vojsci, puštanje iz logora svih koji su tamo neopravdano zatočeni i zatvaranje samo na temelju redovnog sudskog postupka. Reakcija je brzo uslijedila, u prosincu, Sabor je raspušten, ali je Marko Došen i dalje ostao na čelu njegova Predsjedništva. Godine 1944. imenovan je hrvatskim vitezom. Umro je u rujnu 1944. u 85. godini života. Pokopan je na Mirogoju uz najviše vojne i državničke počasti.

Otac je Ante Došena, hrvatskog časnika i novinskog urednika.