Marihuana
Marihuana je biljka Cannabis sativa, koje se koristi kao opojna droga i lek.
Marihuana je halucinogeno sredstvo (neki autori uopšte je ne svrstavaju u taj skup psihoaktivnih supstanci). Sadrži psihoaktivni THC.
Dvojbeno je utiče li konoplja na kratkotrajan gubitak pamćenja. Taj uticaj najlakše je za primijetiti. Takvi simptomi javljaju se samo u vrijeme trajanja djelovanja konoplje, dakle, nekoliko sati, a nije nasljedan niti trajan. Isto tako, pretrage osoba, čestih konzumenata konoplje, izgleda, ne pokazuju nikakve nedostatke niti oštećenja.
Dvije su najčešće pojave kod pušenja i ostalih vrsta konzumiranja kanabisa ili samog THC-a, blaga konjuktivalna hiperemija (crvenilo očiju) i blago ubrzan srčani ritam. Nakon pet hiljada godina upotrebe kanabisa među stotinama miliona ljudi širom svijeta, ne postoje pauzibilni dokazi da je ova droga ikada izazvala makar i jednu smrt.
Smrtnost neke droge mjeri se obično vrijednošću nazvanom LD50, tj. dozom koja će izazvati smrt u 50 posto životinja ili ljudi koji je uzmu. LD50 kanabisa u ljudskih bića nije poznat, jer ne postoje podaci iz kojih bi se mogao izvesti. Toksičnost droge može se procijeniti brojem poznatim kao terapijski omjer ili faktor sigurnosti. Njega definišemo kao smrtonosnu dozu kroz učinkovitu dozu. Faktor sigurnosti za sekobarbiton (Secanol) je 3-50, a za alkohol je samo 4-10. Faktor sigurnosti THC-a, izveden iz podataka prikupljenih na miševima je 40 000. Mnogi hemoterapijski lijekovi imaju faktor sigurnosti 1,5 i manje. Konoplja u svom prirodnom obliku vjerojatno je najsigurnija terapijski aktivna supstanca ikada poznata.
Potrebno je razmotriti još dva akutna učinka, vezana uz konoplju. Prvi je high osjećaj, odnosno promijenjeno stanje svijesti. Prema opisu rekreativnih potrošača, ovo stanje traje dva do četiri sata nakon pušenja, a pet do dvanaest sati kada ga se jede. Najčešći oblik promijene stanja svijesti je mirno, blago euforično stanje u kojem se vrijeme uspori, a osjetljivost na slike, zvukove i dodir pojača.
Postoje ljudi, najčešće pacijenti, koji zbog okolnosti pod kojima se njihova bolest razvija, puše i više od deset spliffova konoplje na dan. Ne možete očekivati da pušenje nema nikakve posljedice na vaše zdravlje. Već pri samoj definiciji dima, možemo govoriti o obaveznoj prisutnosti CO2 iliti ugljičnog dioksida, koji ulazi u pluća. No, štetnost pušenja konoplje mnogo je manja od štetnosti koju ostavlja pušenje duhanskih cigareta, ili konzumiranje alkohola.
Jedno od najčešće postavljanih pitanja današnje javnosti vezano uz štetnost konoplje je pitanje da li ona stvara ovisnost. Konoplja ne stvara fizičku ovisnost. Postoje svjedoci, hiljade njih, koji potvrđuju ovu činjenicu. Ti isti ljudi govore kako su konoplju konzumirali pušeći i više od 20, pa čak i 30 godina. Konoplja nije ostavila nikakve posljedice na njima, a kada su se odlučili prestati pušiti, nije bilo nikakve fizičke naznake o krizi, odnosno ovisnosti. Isto tako, postavlja se pitanje psihičke ovisnosti. Psihička ovisnost ovisi o konzumentu, a postoje podaci[nedostaje referenca] koji govore da je lakše postati psihički ovisni o duhanskoj cigareti nego o marihuani. U razdoblju svojeg istraživanja konoplje, nisam naišao na niti jedan slučaj hronične psihičke ovisnosti. Isto tako, valja napomenuti istraživanja koja su se odvijala na Jamajci i Kostariki, koja iznose činjenicu da čak niti veliki potrošači konoplje ne izgledaju psihički ovisni.
Rekreativna upotreba konoplje obuhvata upotrebu te biljke zbog njenih opojnih dejstava, a ne radi industrijske prerade ili lečenja.[1]
Najpopularniji način unošenja konoplje je inhaliranje dima. Najčešće je to biljka pomešana sa duvanom i zamotana u cigaret-papir. Ređa je upotreba lule, a najređi način konzumiranja je u formi kolača.[2]
Konoplja se najčešće konzumira pušenjem, i to cvetovi ženske biljke. S obzirom na to da se gotovo nigde u svetu, osim u Holandiji, cigarete od konoplje ne prodaju legalno, one se najčešće ručno motaju u cigaret papir (u žargonu poznat kao rizla). Da bi se ručno smotale, potrebano je napraviti i filter, u žargonu poznat kao flop. Ručno smotana cigareta od konoplje najčešće se naziva džoint (džokavac), buksna ili sprava. Konoplja se takođe može pušiti i na lulu, pajp, bong ili nargilu.[3]
Efekti konoplje nastupaju nakon nekoliko minuta, a traju u zavisnosti od kvaliteta, nekoliko sati. Efekti podrazumevaju osećaj dobrog raspoloženja, smirenosti, pojačane osetljivosti na različite nadražaje itd. Konoplja se primenjuje i u terapiji mnogih bolesti.[4]
Nakon duže i učestale upotrebe konoplje može se javiti psihička zavisnost.[5]
- ↑ Nikša Dubreta: Konoplja – sociološki aspekti uzgoja i upotrebe
- ↑ Siniša Marček, Upotreba konoplje nekada i sada
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2007-09-27. Pristupljeno 2008-04-16.
- ↑ „Naučna istraživanja o lekovitim svojstvima konoplje”. Arhivirano iz originala na datum 2013-09-24. Pristupljeno 2013-04-05.
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2007-09-27. Pristupljeno 2008-04-16.
- Opširni podaci o marihuani Arhivirano 2010-01-14 na Wayback Machine-u ((eng))
- Istraživanje o učinku marihuane Arhivirano 2008-04-13 na Wayback Machine-u
(PDF) ((eng)) - Predoziranje i pogrešna upotreba marihuane Arhivirano 2008-04-23 na Wayback Machine-u ((eng))
