Prijeđi na sadržaj

Limeta

Izvor: Wikipedija
Limeta
Limeta, Citrus χ aurantifolia
Naučna klasifikacija
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Podrazred: Rosidae
Red: Sapindales
Porodica: Rutaceae
Rod: Citrus
L.

Limeta (arapski i francuskog lim)[1] je naziv za voće raznih rodova, promjera do 6 cm. Limete su obično kisele i dobar su izvor vitamina C. Često se dodaju različitim jelima, napitcima i mirisima. Rastu tijekom cijele godine, a nešto su manje i okruglije od limuna.

Povijest

[uredi | uredi kod]

Vjeru je se da je limeta porijeklom iz Indije ili Malezije.[2] Limete su se počele uzgajati u Iraku[2] i Perziji,[2] prvi nasadi koji su bili namijenjeni trgovini zasađeni su u Babilonu, današnjem južnom Iraku.[2]

Upotreba

[uredi | uredi kod]
Limeta, sirova, jestivi dijelovi
Hranjiva vrijednost po 100g
Energija 126 kJ
Ugljeni hidrati 11 g
Šećeri 1.7 g
Vlakna 3 g
Masnoće 0.2 g
Bjelančevine 0.7 g
Voda 88 g
Vitamin C 29 mg (48%)
Procenti su relativni u odnosu na američke preporuke za dnevne potrebe odraslih osoba.
Izvor: USDA baza podataka za namirnice
Limetino (Citrus latifolia) hladno prešano ulje u staklenoj epruveti

Kako bi spriječili skorbut britanski su moreplovci u 19. stoljeću dobijali dnevno sljedovanje citrusa, u početku limuna, a kasnije limete.[3] Tek su kasnije otkrili da je količina vitamina C u limeti četiri puta manja od one u limunu, ali su ovo saznanje čuvali u najstrožoj tajnosti. Ipak su nastavili koristiti limetu jer im je bila dostupnija u njihovim kolonijama.

Ekstrakti i ulja limeta često se koriste u parfemima, sredstvima za čišćenje i za aromaterapiju.

Jedna od najraširenijih primjena limeta je u koktelima poput caipirinhe, mojita, daiquiria, margarite, cosmopolitana ili gimleta.

Kad se koža navlažena limetinim sokom izloži ultraljubičastom zračenju može se pojaviti fitodermatitis, koji može izazvati potamnjenje kože, otekline i pojavu mjehurića. Konobari koji često pripremaju koktele mogu zbog visoke koncentracije furanokumarina u limetama dobiti fitodermatitis.[4]

Vrste limeta

[uredi | uredi kod]

Slike

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. (en) Adrian Room (1986). A dictionary of true etymologies. Taylor & Francis. str. 101. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 (en) Raichlen, Steven (August 2, 1992). „Small citruses yield tart juice, aromatic oils, big, fresh taste”. The Baltimore Sun. Arhivirano iz originala na datum 2014-01-13. Pristupljeno 10 kolovoza 2013. 
  3. (en) State of knowledge about scurvy
  4. (en) L. Kanerva (2000). Handbook of Occupational Dermatology.. Springer. str. 318. ISBN 978-3-540-64046-2.