Leukocit

Leukociti su bijele krvne stanice koje nastaju u koštanoj srži i limfnim čvorovima. Promjer im je 8 – 12 mikrometara. U litri krvi ima ih od 4 – 8x10⁹. Leukociti se razlikuju prema izgledu, zastupljenosti, mjestu nastanka i funkciji.

Broj kod zdravih osoba se kreće od 5-8x10⁹ u 1 cm³ krvi i on se mijenja tijekom različitih fizioloških uvjeta i tijekom starosti.

Uloga leukocita je mnogostruka: fagocitoza je sposobnost da unese bakterije u svoju citoplazmu, da ih probavi i da stvara antitjela, a sekretorna aktivnost je sposobnost leukocita da stvaraju enzime, histamin i heparin.

Kemijska i fizikalna svojstva

Leukociti sadrže oko 80% vode, velike količine glikogena koji služi kao izvor energije, puno nukleoproteida, histamin i heparin. Od fizičkih osobina najvažnije je ameboidno kretanje kojim prelaze iz krvi u tkiva.

Građa

Oblik leukocita se razlikuje. Svi leukociti periferne krvi su okruglog oblika. Granulasti u citoplazmi imaju specifične granule koje se boje kiselim i baznim bojama, a ima i neutralnih granula. Limfociti su okrugle stanice koje čine ⅓ leukocita periferne krvi. Monociti su najmanje zastupljeni leukociti i jedro im može biti različitog oblika. Veličina leukocita je različita: granulocita je 12-15 mikrona, limfocita oko 10 mikrona, a monocita oko 15-30 mikrona.

Osnovni dijelovi su citoplazma i jedro. Granulociti mogu biti prema boji: azurofilni-boje se ljubičasto, bazofilni-boje se plavo-crno, eozinofilni-boje se crveno i neutrofilni-boje se svijetlo ružičasto.

Vrste leukocita

Postoje tri glavne vrste leukocita:

1) Granulociti – najbrojnija vrsta leukocita. Pretežno imaju nepravilnu jezgru podijeljenu na režnjiće (segmentirani granulociti), a u mlađim stanicama je nepodijeljena (nesegmentirani granulociti). Prema boji zrnaca u citoplazmi granulociti se dijele na:
- a) neutrofilni – ima ih oko 60%, neobojeni su, sitni te veoma pokretni. Sadržavaju niz enzima koji sudjeluju u razgradnji fagocitiranih tvari kao npr. amilaza, katalaza, nukleaza...
- b) eozinofilni – ima ih 2 – 4%, Manje su pokretni od neutrofila. Sadržavaju histamin te sudjeluju u alergijskim reakcijama.
- c) bazofilni – ima ih do 5%, modra zrnca, nejednake veličine. U zrncima je pohranjena tvar koju nazivamo heparin te ona sprečava proces zgrušavanja krvi u krvotoku.
2) Limfociti – ima ih oko 30%. Promjer im je 8 – 12 mikrometara. Imaju veliku okruglu jezgru i oskudnu citoplazmu. I oni su pokretne stanice. Funkcija limfocita je stvaranje globulina, a imaju i važnu ulogu u imunološkoj obrani organizma jer su im antitijela pretežno gama-globulini. Stvaranje i propadanje limfocita je veoma brzo, te se čitava populacija može izmijeniti u roku 24 sata.
3) Monociti – ima ih oko 6%. Promjer im je 10 – 24 mikrometra, te imaju veliku, većinom režnjastu jezgru, bubrežasta oblika. Oni su također pokretne stanice, a glavna funkcija im je fagocitoza.

Tip	Približno % kod odraslih	Dijametar (μm)^[1]	Glavne mete	Jedro	Granule	Vijek^[1]
Neutrofil	62%	10–12	Bakterije Gljive	Višerešnjeviti	Dobro, blago ružičasto (boja H& E)	Od 6 sati do nekoliko dana (dani u jetri ili odtalim tkivima)
Eozinofil	2,3%	10–12	Veliki paraziti Modulacija allergijskih upalnih odgovora	Dvorežneviti	Potpuno ljubičasto-narandžasti (boja H&E)	8–12 dana (circuliraju po 4–5 sati)
Bazofil	0,4%	12–15	Otpušta histamin za upaln odgovore	Dvo- ili trorežnjeviti	Veliki plavi	Nekoliko dana po nekoliko sati
Limfocit	30%	Mali limfociti: 7–8; veliki: 12–15	B-ćelije: otpuštaju antitijela i pomažu aktivaciju T-ćelija T-ćelije: CD4 Th (T-helper) ćelije: aktiviraju i regulišu T- i B-ćelije CD8 Citotoksične T-ćelije: ćelije inficirane virusima i tumorske ćelije γδ T-ćelije: mostovi između urođenih i adaptivnnih imunskih odgovora; fagocitoza Regulatorne (suppresorske) T-ćelije: Vraćaju funkcionisanje imunskog sistema na normalan rad nakon infekcije; sprečavaju autoimunitet Prirodne ćelije ubice ćelije inficirane virusima i tumorske ćelije	Duboko bojenje, ecentrični	NK-ćelije i citotoksične (CD8 ) T-ćelije	Godinama memorijske ćelije, sedmicama za sve ostale
Monocit	5.3%	15–30^[2]	Monociti migriraju iz krvotoka u druga tkiva i diferenciraju u makrofaga tamošnjeg tkiva, Kupfferove ćelije i jetri	Bubrežasti	Nema	Satima do danima

Stvaranje leukocita

Životni vijek leukocita je različit. Neki leukociti koji nastaju u koštanoj srži ostaju tamo pohranjeni dok za njima ne nastane potreba. Npr. granulociti nakon što dospiju u krv žive još oko 5 dana. Glavna zadaća leukocita je obrana organizma od stranih, opasnih napadača. To su prvenstveno mikroorganizmi, ali i mnoge otrovne tvari.

Granulociti se stvaraju u jetri kod ploda, a kod djece i zdravih osoba u koštanoj srži, limfocitne se stvaraju u slezini a u manjim količinama u koštanoj srži, a monociti se stvaraju u koštanoj srži.

Povezano

Krv

Literatura

↑ ^1,0 ^1,1 Daniels, V. G., Wheater, P. R., & Burkitt, H.G. (1979). Functional histology: A text and colour atlas. Edinburgh: Churchill Livingstone. ISBN 0-443-01657-7.
↑ Handin, Robert I.; Samuel E. Lux; Thomas P. Stossel (2003). Blood: Principles and Practice of Hematology (2nd izd.). Philadelphia: Lippincott Williams and Wilkins. str. 471. ISBN 9780781719933. Pristupljeno 2013-06-18.

[isbn0-443-01657-7-1] 1,0 ^1,1 Daniels, V. G., Wheater, P. R., & Burkitt, H.G. (1979). Functional histology: A text and colour atlas. Edinburgh: Churchill Livingstone. ISBN 0-443-01657-7.

[2] Handin, Robert I.; Samuel E. Lux; Thomas P. Stossel (2003). Blood: Principles and Practice of Hematology (2nd izd.). Philadelphia: Lippincott Williams and Wilkins. str. 471. ISBN 9780781719933. Pristupljeno 2013-06-18.

[1]

[2]