Jalševec Nartski
Jalševec Nartski
| |
---|---|
Županija | Zagrebačka |
Općina/Grad | Rugvica |
Mikroregija | Zagrebačka |
Najbliži (veći) grad | Dugo Selo |
Površina | 2,77 km² |
Nadmorska visina | 103 m |
Geografske koordinate | |
- z. š. | 45.766 N |
- z. d. | 16.200 E |
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
- Ukupno | 558 |
- Gustoća | 201 st./km² |
Pošta | 10370 Dugo Selo |
Pozivni broj | 385(0)1 |
Autooznaka | ZG |
Jalševec Nartski je naselje u općini Rugvica u Zagrebačkoj županiji.
Smješteno je 19 km istočno od središta Zagreba, odnosno 7 km jugozapadno od Dugog Sela, 3 km zapadno od Rugvice, najvećim dijelom uz županijsku cestu Ivanja Reka-Rugvica-Dugo Selo, nedaleko od rijeke Save. Naselje je smješteno na 103 m/nv. Pripada Zagrebačkoj aglomeraciji, u zagrebačkoj mikroregiji Središnje Hrvatske. Sjedište je katoličke župe Uznesenja Blažene Djevice Marije - Savski Nart, dugoselskog dekanata.
Po popisu stanovništva iz 2001. godine u naselju živi 558 stanovnika u 145 kućanstava.
Broj stanovnika:
Obližnji Nart Savski bio je sjedište župe Uznesenja Blažene Djevice Marije do 1797. godine, odnosno on je i danas formalno središte, ali zbog čestih poplava nedaleke rijeke Save, župna crkva je te godine izgrađena u Jalševcu koje je stvarno sjedište župe. Legenda govori kako je prvotno mjesto za novu crkvu bilo određeno u nedalekoj Strugi Nartskoj, ali je preko noći slika Majke Božje čudom preletjela u Jalševec, na mjesto današnje župne crkve. Vjernici su zakljućili da je to njezina volja, pa je tako i bilo.
Od sredine 19. stoljeća Jalševec je u sastavu dugoselskog kotara, a od sredine prošlog stoljeća u općini Dugo Selo, a od 1993. u općini Rugvica. Škola u Jalševcu Nartskom započela je s radom 1853. godine, a zgrada škole izgrađena je 1882. (danas ne djeluje). Austro-ugarska administracija je ime sela Jalševec u Jalševec Nartski promijenila 1900. godine. Dobrovoljno vatrogasno društvo osnovano je 1929. godine, a vatrogasni dom, zvan "Vatrogasnica" izgrađen je 1934. Naselje se zbog povoljnog smještaja, odnosno blizine grada Zagreba početkom 80-ih godina 20. st. počinje intezivno naseljavati stanovništvom iz svih krajeva Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a poglavito tijekom Domovinskog rata.
Gospodarska osnova u manjoj mjeri je poljodjelstvo i građevinarstvo, prerada plastike i ugostiteljstvo (ne značajno).