Druga Vlada Republike Hrvatske
Druga Vlada Republike Hrvatske je saziv Vlade Republike Hrvatske u periodu od 24. kolovoza 1990. do 17. srpnja 1991. Predsjednik Vlade bio je Josip Manolić. Njenj mandat su obilježili neki od najvažnijih događaja u modernoj hrvatskoj povijesti, prije svega vezanih uz raspad SFRJ i proces stvaranja Hrvatske kao suverene i neovisne države, ali i dramatični događaji koji će na kraju dovesti do Domovinskog rata.
Izabrao je isti saziv Hrvatskog sabora kao i prethodnu vladu, a u kome je HDZ imala aposlutnu većinu, te je, kao i prethodna bila većinska, odnosno jednostranačka vlada, te je velikim dijelom naslijedila njene kadrove. Okolnosti u kojima je izabrana su, međutim, bile dramatične; samo nekoliko dana prije je na područjima Hrvatske sa srpskom većinom izbila Balvan revolucija, a JNA počela stavljati do znanja da će spriječiti pokušaje hrvatskih vlasti da na pobunjenim područjima uspostavi red. Hrvatske vlasti na čelu s predsjedniko Tuđmanom su izborom nove vlade namjeravali simbolički pokazati da se Hrvatska, tada još uvijek formalno jedna od republika SFRJ, s time ne slaže. Dotadašnji premijer Stipe Mesić je izabran za hrvatskog člana Predsjedništva SFRJ, nakon što je odlukom Sabora bio smijenjen Stipe Šuvar, a za novog premijera je izabran Manolić. Jedna od najvažnijih kadrovskih promjena je, pak, bio dolazak Martina Špegelja na mjesto ministra obrane; on je, kao nedavno umirovljeni general JNA i kandidat SKH-SDP na prvim demokratskim izborima trebao signalizirati spremnost hrvatske vlade da se počne sa pripremama za eventualni oružani sukob, koji bi uključio i odupiranje JNA, kao i da bi tome mogli doprinijeti i kadrovi koji su donedavno bili dio jugoslavenskog komunističkog establišmenta. Ti su napori, koji su išli paralelno sa radikalizacijom dijela srpske zajednice i nizom oružanih incidenata koji će u ljeto 1991. dovesti do krvoprolića, doveli do stvaranja Zbora narodne garde kao nukleusa buduće Hrvatske vojske.
Kada je krajem 1990. godine u Hrvatskoj donesen novi, tzv. Božićni ustav, njime je uveden tzv. polupredsjednički sustav te je Manolićeve vlada postala formalno odgovorna ne samo saboru, nego i predsjedniku, te je time velikim dijelom izgubila svoj formalni autoritet, uglavnom sprovodeći odluke koje je prije toga bio donio Tuđman. Za vrijeme njenog mandata je Hrvatska održala 19. svibnja 1991. referendum o nezavisnosti, a potom je 25. lipnja proglasila, istovremeno sa susjednom Slovenije. U obje države je to dovelo do oružanog sukoba; za razliku od Slovenije, čija je Teritorijalna obrana uspjela brzo poraziti JNA, u Hrvatskoj se to nije dogodilo, te je sukob počeo sve sporo, ali neumitno eskalirati. Odmah na samom početku je Špegelj smijenjen s mjesta ministra obrane, isto kao i ministar unutarnjih poslova Josip Boljkovac. Njih su zamijenili kratoktrajni ministri Šime Đodan i Onesin Cvitan, koji će također i sami brzo biti smijenjeni.
Ozbiljnost situacije, u kojoj su hrvatske vlasti počele gubiti teritoriju, je potakla Tuđmana i HDZ da sastave novu vladu, koja će postati poznata kao tzv. Vlada demokratskog jedinstva na čelu s Franjom Gregurićem.
| Ime i prezime | Funkcija | Vrijeme obnašanja dužnosti |
|---|---|---|
| Josip Manolić | predsjednik | 24. kolovoza 1990. do 17. srpnja 1991. |
| Bernardo Jurlina | potpredsjednik Vlade | 24. kolovoza 1990. do 17. srpnja 1991. |
| ministar rada, socijalne skrbi i obitelji | ||
| dr sc. Franjo Gregurić | potpredsjednik Vlade | 8. studenog 1990. do 17. srpnja 1991. |
| dr. sc. Mate Babić | potpredsjednik Vlade | 24. kolovoza 1990. do 8. studenog 1990. |
| dr. sc. Milan Ramljak | potpredsjednik Vlade | 24. kolovoza 1990. do 17. srpnja 1991. |
| dr. sc. Stjepan Zdunić | ministar društvenog planiranja | |
| dr. sc. Božo Udovičić | ministar energetike i industrije | |
| dr. sc. Marijan Hanžeković | ministar financija | |
| Milan Hrnjak | ministar građevinarstva, stambeno-komunalnih poslova i zaštite čovjekove okoline | |
| Hrvoje Hitrec | ministar informiranja | |
| Milovan Šibl | ministar informiranja | |
| dr. sc. Davorin Rudolf | ministar inozemnih poslova | 3. svibnja do 17. srpnja 1991. |
| ministar pomorstva | 3. svibnja do 17. srpnja 1991. | |
| dr. sc. Frane Vinko Golem | ministar inozemnih poslova | |
| mr. sc. Zdravko Mršić | ministar inozemnih poslova | |
| ministar u Vladi | ||
| dr. sc. Šime Đodan | ministar obrane | |
| Ivan Tarnaj | ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede | |
| dr. sc. Branko Babac | ministar pravosuđa i uprave | |
| dr. sc. Josip Božičević | ministar prometa i veza | |
| akademik Vlatko Pavletić | ministar prosvjete, kulture i športa | |
| Marin Črnja | ministar rada, boračkih i invalidskih pitanja | |
| mr. sc. Petar Kriste | ministar robnog prometa | |
| Janko Vranyczany-Dobrinović | ministar turizma | |
| dr. sc. Zvonimir Medvedović | ministar u Vladi | |
| Dragutin Kalogjera | ministar u Vladi | |
| Gojko Šušak | ministar u Vladi | |
| dr. sc. Onesin Cvitan | ministar unutarnjih poslova | |
| Josip Boljkovac | ministar unutarnjih poslova | |
| Branko Bergman | ministar vodoprivrede | |
| general pukovnik Martin Špegelj | ministar za narodnu obranu | |
| dr. sc. Andrija Hebrang | ministar zdravstva | |
| dr. sc. Osman Muftić | ministar znanosti, tehnologije i informatike | |
| Vjenceslav Cvitan | tajnik Vlade |
- Kronologije Vlade RH Arhivirano 2007-07-01 na Wayback Machine-u
- Vlada RH Arhivirano 2007-06-11 na Wayback Machine-u
| Narodna/Socijalistička Republika Hrvatska (1945-1990) | |
|---|---|
| Republika Hrvatska (od 1990.) | |
.svg)
