Prijeđi na sadržaj

Asmodej

Izvor: Wikipedija
Asmodej, ilustracija iz knjige Collina de Plancyja Dictionnaire Infernal (1863.)

Asmodej (hebr. אשמדאי‎, Ashmedai; razoritelj), u iranskoj mitologiji, jedan od sedam zlih duhova. Osobito je poznat biblijskoj knjizi o Tobiji (Tob 3,8)[1], gdje se spominje kao demon protiv kojeg se bori arkanđeo Rafael.[2]

Asmodej je trideset i drugi duh Goecije koji vlada nad sedamdeset i dvije legije. Podučava aritmetiku, astronomiju, geometriju i fiziku, odgovara na pitanja, može čovjeka učiniti nevidljivim, te otkriti skriveno blago.[3]

U Bibliji

[uredi | uredi kod]

Asmodej se spominje u starozavjetnoj knjizi o Tobiji, kao demon koji je opsjeo Saru, Raguelovu kći i ubio joj sedmero supruga, kako bi je imao za sebe. Njoj je u pomoć priskočio mladi Tobija koji ju je uz pomoć arkanđela Rafaela oslobodio demonske napasti.[1][4]

U Testamentu kralja Salomona

[uredi | uredi kod]

Mit o Asmodeju zabilježen je i u starozavjetnoj pseudografskoj knjizi Testament kralja Salomona, nastaloj između 1. stoljeće i 3. stoljeća.[5]

Prema legendi, Asmodej je Salomonu pomogao sagraditi Jeruzalemski hram, jer ga je ovaj podčinio uz pomoć magičnog prstena koji mu je dao arihovil]] radi zaštite od demona. Pri gradnji hrama, Asmodej nije koristio metalno oruđe. Nakon nekog vremena, Asmodej je uspio prevariti Salomona ukravši mu prsten, te ga je prognao i oduzeo mu prijestolje. Salomon je, međutim, uz pomoć drugih demona pokušao vratiti vlast, ali pao je pod njihov utjecaj i okrenuo se štovanju poganskih bogova.[4]

Izgled

[uredi | uredi kod]

Posjeduje muško i žensko utjelovljenje. U muškom obliku je ružan, ima krila, tri glave ( bikovsku, ovčju i ljudsku), zmijski rep, ogromna stopala s plivačkim kožicama poput pačjih i riga vatru. Prikazuje se kako sjedi na leđima zmaja, držeći u ruci zastavu i koplje.[6]

Bilješke

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, str. 458.
  2. Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 18.
  3. Knight, Thomas H., str. 48.
  4. 4,0 4,1 Knight, Thomas H., str. 126.
  5. esotericarchives.com
  6. Knight, Thomas H., str. 47.-48.

Literatura

[uredi | uredi kod]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kod]