Unsko-sanski kanton
Unsko-sanski kanton | |
|---|---|
 Zastava  Grb | |
 | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Sjedište | Bihać |
| Uprava | |
| • Premijer | Nijaz Hušić (SDA) |
| Površina | |
| • Ukupno | 4125,0 km² |
| Stanovništvo (2013) | 273.261 |
| • Gustina | 66/km² |
| Sajt | https://www.vladausk.ba/ |
 | Ovaj članak zahtijeva sređivanje kako bi ispunio Wikipedijine standarde kvaliteta. Pomozite u njegovom poboljšanju tako što ćete ga urediti. |
 | Ovom članku ili jednom njegovom dijelu nedostaju izvori. Molimo vas da pomognete Wikipediji i dodate odgovarajuće izvore u članak. |
Unsko-sanski kanton ili Unsko-sanska županija je jedan od deset kantona u Federaciji BiH.
Područje Unsko – sanskog kantona zauzima sjeverozapadni dio države Bosne i Hercegovine sa ukupnom površinom od 4.125km2 ili 8,1% ukupne površine BiH. Na tom prostoru živi oko 273.000 stanovnika. Sjedište kantona je u Bihaću. Kanton ima izuzetno povoljan geoprometni položaj, jer zauzima prostor na pravcu osnovnih koridora Zapadna Evropa – Mediteran - Bliski Istok. Izuzetno je dobro komunikacijski povezan sa Republikom Hrvatskom, a time i ostalim zemljama Evrope. Najkraći kopneni put prema velikim lukama i značajnim središtima (Split, Šibenik, Zadar, Rijeka) vodi preko Bihaća i Bosanskog Petrovca. Unska pruga je vezala područje Splita, Zadra i Šibenika sa Zagrebom. Željezničkom prugom i magistralnim putem ( 330 km) Unsko – sanski kanton je povezan sa Sarajevom i ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine.
U morfološkoj strukturi područja ističu se brežuljci i niska polja, aluvijalne ravni i kotline, raščlanjene brojnim riječnim i potočnim dolinama. Ovo područje je pod uticajem umjereno – kontinentalne klime.
U Unsko-Sanskim kantonu se nalaze 8 Općine:
Unsko–sanski kanton ima:
- veoma povoljan geoprometni položaj
- vode koje imaju značajan potencijal za višenamjensko korištenje;
- zemljište, šume i mineralne sirovine, kao značajna osnova za proizvodnju;
- prirodne ljepote i pogodnosti za turizam;
- klimu koja je povoljna za razvoj mnogih djelatnosti
Poljoprivredne površine su približno jednake šumskim površinama i uz povoljan klimatski faktor predstavljaju dobru osnovu za poljoprivrednu proizvodnju. Ukupne poljoprivredne površine iznose 196.308 ha, od čega su oranice i bašte 102.490 ha, pašnjaci 91.203 ha i voćnjaci 2.615 ha. Značajne površine koje se tretiraju kao neobradive ( 32,2 %), uz programska ulaganja mogu se pretvoriti u obradiva zemljišta, tako da ovo područje može dati veoma značajan doprinos u proizvodnji hrane. Inače, ovo područje je zvanično proglašeno od strane Ujedinjenih nacija područjem na kojem se, zbog ekoloških uvjeta, može proizvoditi zdrava hrana.
Rastu šuma, koje u znatnoj mjeri opredjeljuju i ekonomsku strukturu ovog Kantona doprinose edafski i orografski faktori koji su prisutni na ovome terenu. Prema stručnim procjenama, ove su šume sa većim procentom drvne mase po hektaru od drugih dijelova Federacije Bosne i Hercegovine ( 90 m3 dubeće drvne mase po glavi stanovništva). Šume su jedno od najvećih bogatstava Unsko – sanskog kantona. Ukupne šumske površine su 190.880 ha, od čega su visoke šume 85.899 ha, niske šume 86.234 ha i goleti 18.747 ha. Šumarstvo i prerada drveta na ovom području imaju dosta dugu tradiciju tako da u skoro svim općinama postoje kapaciteti za uzgoj i eksploataciju šuma, a u općinama Bihać, Bosanska Krupa, Sanski Most, Ključ i Bosanski Petrovac i razvijeni kapaciteti za preradu drveta.
Područje Unsko-sanskog kantona po svojoj geološkoj građi predstavlja perspektivnu bazu za istraživanja i eksploataciju korisnih sirovina.I ako je stepen geološke istraženosti ovoga područja veoma nizak, otkrivena su značajna ležišta mrkog uglja na području Sanskog Mosta ( Kamengrad), boksita u Bosanskoj Krupi, mangana u Bužimu, barita u Velikoj Kladuši, gline u Cazinu i Sanskom Mostu, gipsa u Kulen Vakufu, arhitektonskog kamena bihacita u Bihaću, kvarcnog pijeska u Sanskom Mostu i Bihaću, te ostalih mineralnih sirovina koje se koriste u proizvodnji građevinskih materijala. Na području kantona pored velikog broja izvora pitke vode, nalaze se i izvori kvalitetnih termomineralnih voda ( Gata, Sanski Most, Velika Kladuša).
Značajno bogastvo kantona čine prirodne ljepote, jer ovo područje obiluje rijekama, manjim i većim vodotocima, toplim izvorima, pećinama, šumama kao i kulturno - istorijskim spomenicima. Ove značajne prirodne vrijednosti odlikuju se izvornošću, raznovrsnošću, specifičnošću i atraktivnošću. Blizina Plitvičkih jezera i Jadranskog mora, izgrađenost saobraćajnica i planirana izgradnja infrastrukturnih objekata doprinijet će boljem korištenju ovog prirodnog resursa i razvoju tranzitnog turizma, te predstavlja pouzdanu osnovu za razvoj boravišnog i izletničkog turizma. Atraktivne rijeke Una, Sana, Dabar, Krušnica, Klokot, Unac i Korana, bogatstvo šuma, termomineralni izvori i ostale turističke pogodnosti ovog kraja, takođe doprinose da se orijentacijom na razvoj turizma omogućuje i brži ukupni razvoj privrede Unsko-sanskog kantona.
Područje Unsko – sanskog kantona naseljeno je od davnina, što potvrđuju razni ostaci iskopina iz predistorijskog ( ilirskog) i ranog istorijskog ( rimskog) doba.
Ukupan broj prisutnog stanovništva prema popis stanovništva 2013. godine je 273.261
stanovnika.[1]
U privrednoj strukturi Unsko-sanskog kantona zastupljene su slijedeće privredne oblasti:
- primarna poljoprivredna proizvodnja i prehrambena indstrija,
- šumarstvo i drvno-prerađivačka industrija,
- grafička industrija,
- metaloprerađivačka industrija,
- energetika i rudarstvo,
- građevinarstvo i industrija građevinskog materijala,
- tekstilna industrija i proizvodnja sanitetskog materijala,
- kemijska industrija, industrija gume i ambalaže.
- saobraćaj i veze, špedicija,
- trgovina, ugostiteljstvo i turizam,
- te ostale uslužne djelatnosti.
U separatu “ Poslovni vodič kroz privredu Unsko – sanskog kantona” su, po privrednim oblastima, navedene značajnije firme sa relevantnim podacima potrebnim za uspostavljanje poslovnih kontakata.
Stopa zaposlenosti / računata prema standardima ILO / iznosila je u decembru 2014.godine 15,7%, a stopa nezaposlenosti 63%.
Svaki općinski centar ima svoj vodovodni sistem kojima se upravlja neovisno od drugih. Vodovodna mreža je dosta devastirana, tako da se gubici vode kreću i do 30 %. Velik broj izvora, čistih vodotoka i već istraženi dio podzemnih akumulacija ukazuje na to da ovo područje može, uz materijalna ulaganja, potpuno obezbijediti vodu za stanovništvo i industriju.
Na području kantona imamo izgrađeno 468,4 km regionalnih puteva, od kojih je 305 km asfaltirano, te 344 km magistralnih puteva ( 290 km asfaltirano). Unska pruga ( Bosanski Novi – Bihać – Knin ) u dužini od 178 km, prije rata bila je najrentabilniji način prevoz robe i putnika u pravcu sjever – jug. Danas je za prevoz robe i putnika osposobljen dio te pruge na relaciji Blatna –Martin Brod.
Na ovom području imamo dva objekta zračnog prometa: vojni aerodrom “Željava”, na granici sa R. Hrvatskom, bio je prije rata veoma moderan sa svim tehničkim karakteristikama, a u toku rata je veoma oštećen i sva navigacijska oprema je opljačkana, te aerodrom “Ćoralići”, sa šljunčanom pistom dužine 1200 m i pratećim objektima.
Ukupno instalirana snaga proizvođača električne energije na Unsko-sanskom kantonu je 8,5 MW i daju je hidroelektrane “Krušnica” ( 0,5 MW) i HE “Una-Kostela” ( 8 MW). Na kantonu je prisutan, a neiskorišten, značajan hidroenergetski potencijal, te su u toku aktivnosti na izradi minimuma potrebne dokumentacije za izgradnju hidroelektrana na Unsko – sanskom kantonu. Kanton ima napajanje električnom energijom sa četiri strane: dalekovod 220 KV Prijedor – Bihać dalekovod 110 KV D.Lapac- K.Vakuf - Bihać te K.Vakuf - Bos.Petrovac- Ključ - S.Most dalekovod 110 KV Drvar – Bos. Petrovac dalekovod 110 KV Prijedor – Sanski Most.
U cilju povećanja sigurnosti u napajanju električnom energijom saniran je na području Federacije BiH dalekovod 110 KV Prijedor - Bos. Krupa – Bihać, ali je još uvijek neizvjesno kada će ovaj dalekovod biti saniran na području Republike Srpske. U svrhu obezbjeđenja dvostranog napajanja električnom energijom općina zapadnog dijela kantona, urađena je prva faza 110 KV dalekovoda Bos. Krupa – Bužim – Vrnograč, tako da je u funkciji 35 KV dalekovod Bos. Krupa – Bužim. Distributivna mreža srednjeg naponskog nivoa 35 KV, 20 KV, 10 KV i niskog napona 0,4 KV je sanirana, tako da praktično svako naseljeno mjesto ima električnu energiju. Iako je dosta toga urađeno, ipak do konačne sanacije distributivne električne mreže, imajući u vidu i poboljšanje naponskih prilika na mreži koja je u funkciji, potrebna su još znatna financijska sredstva.
Svaki peti stanovnik Unsko –sanskog kantona je ili učenik ili student. Univerzitet u Bihaću, koji je otvoren 1997. godine, ima 7 fakulteta:
Tehnički fakultet, Ekonomski, Pravni, Bio – tehnički, Pedagoški, Viša- medicinska škola, Islamska-pedagoška akademija.
Na području Unsko – sanskog kantona, odlukom nadležnih državnih organa, otvorena su dva granična prijelaza za međunarodni cestovni promet: Izačić i Velika Kladuša, te za međunarodni cestovni putnički promet prelaz Užljebić – Ripač.U Bihaću, Velikoj Kladuši i Sanskom Mostu organiziran je rad službe Carinske uprave Federacije BiH: Carinska ispostava Bihać, Carinska ispostava Velika Kladuša i Carinska ispostava Sanski Most.
