Prijeđi na sadržaj

Hlapa

Izvor: Wikipedija
Hlapa
Hlapa na mapi Hrvatske
Hlapa
Hlapa
Županija Primorsko-goranska županija
Općina/Grad Dobrinj
Mikroregija otok Krk
Najbliži (veći) grad Krk
Geografske koordinate
 - z. š. 45.143 N
 - z. d. 14.613 E
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021)
 - Ukupno 62
Pošta 51514 Dobrinj
Pozivni broj 385 051
Autooznaka RI

Hlapa je naselje u općini Dobrinj na otoku Krku u Republici Hrvatskoj. Dijeli se na Gorinju, iznad seoske crkvice, i Dolinju Hlapu.

Smještaj

[uredi | uredi kod]

Hlapa se nalazi u sjeveroistočnom dijelu otoka Krka, na pola puta između općinskog središta Dobrinja i uvale i mjesta Soline, od kojih je udaljena oko 3 kilometra.

Pogled iz Sužana na uvalu Soline – desno je mjesto Soline iznad kojeg je Hlapa. U sredini je pješčanik Meline, lijevo su Čižići, a u pozadini je Crikvenica

Porijeklo naziva

[uredi | uredi kod]

Prema toponomastičaru Ivi Jelenoviću, naziv je nedvojbeno praslavenskog porijekla, od riječi „hlapoc“ – predmet koji zatvara drvenu napravu koja se vješa ovcama i kozama oko vrata, tzv. konablja.

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, u Hlapi su živjela 62 stanovnika.

Tako je zabilježen prvi porast broja stanovnika nakon točno sto godina. Naime, početkom 20. stoljeća Hlapa je imala oko 130 stanovnika, a najviše 1910. godine 154, da bi već 30-etih godina istog stoljeća počeo postepeni, ali kontinuirani pad stanovništva. Dok je većina drugim mjesta na otoku Krku nakon izlaska otoka iz prometne izolacije izgradnjom Krčkog mosta 1980. godine i Zračne luke Rijeka, krajem, 20. stoljeća zabilježilo porast broja stanovnika, u Hlapi je 1991. godine dosegnut minimum od 57 žitelja.

Krčki most

Gospodarstvo

[uredi | uredi kod]

Sam naziv mjesta upućuje da je stočarstvo, poglavito ovčarstvo bilo kroz povijest glavna privredna grana Hlape. U novije vrijeme njegov značaj opada, a sve važniju djelatnost predstavlja turizam. Međutim, još uvijek se radi tek o začetku turističkog razvoja poglavito u vidu izgradnje novih ili adaptacije starih autohtonih kamenih kuća u smještajne kapacitete. Ugostiteljskih objekata nema.

Velike probleme lokalnim pastirima čini alohtona divljač, divlje svinje i medvjedi, koji uništavaju čitava stada ovaca.

Obnovljen je dio starih, zapuštenih maslinika u okolini Hlape, a posađeni su i neki novi u čemu pomaže i općina subvencioniranjem kupnje sadnica maslina.

U Hlapi se nalazi i jedno od postrojenja najvećeg općinskog gospodarskog subjekta, građevinskog poduzeća.

Izvori

[uredi | uredi kod]
  • Bolonić, Mihovil, Žic, Ivan Rokov, Otok Krk kroz vijekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002, ISBN 953-151-493-3
  • Krčki zbornik 35, Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1996

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kod]