Vrbaska banovina

Vrbaska banovina je jedna od devet banovina Kraljevine Jugoslavije, koje su osnovane 3. oktobra 1929. Njeno sjedište je bilo u Banjoj Luci, a uključivala je dijelove današnje Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Ime je dobila po rijeci Vrbas i, kao i sve banovine Jugoslavije, namjerno nije bila zasnovana na istorijskim i etničkim granicama. Prvi i najpoznatiji ban bio je Svetislav Tisa Milosavljević.

Vrbaska banovina
Vrbaska banovina (1929-1941)
Vrbaska banovina (1931)
Vrbaska banovina (1939)

Vrbaska banovina je imala svoje predstavnike u Senatu (3), Narodnom predstavništvu (25) i Banskom vijeću (35). Obuhvatala je područja bivše Vrbaske i Bihaćke oblasti te dijelove Travničke, Tuzlanske i Primorsko-Krajiške oblasti. Njena teritorija, površine 20.900 km², bila je podijeljena na niža upravna područja: srezove (24), sreske ispostave (8) i opštine (161).

Stanovništvo

uredi

Prema popisu iz 1931. godine na njenoj teritoriji bilo je 1.037.382 stanovnika, od kojih je 50,96% muškaraca i 49,04% žena. Pravoslavno stanovništvo je bilo dominantno sa 57,89% od ukupnog broja, 24,13% su činili muslimani, 16,66% katolici, 0,36% protestanti, 0,11% Jevreji i 0,85% ostali.

Život u Vrbaskoj banovini

uredi

Značajni gradovi bili su Banja Luka i Bihać, a važnije varoši Novi Grad, Derventa, Prijedor, Gradiška, Kozarska Dubica, Doboj, Gračanica i Brod. Za vrijeme postojanja banovine (do Aprilskog rata 1941. godine), na ovom prostoru su postignuti veliki uspjesi u razvoju saobraćaja, poljoprivrede, obrazovanja, zdravstva, kulture, turizma i fizičke kulture.

Istorija

uredi

Osnivanjem Banovine Hrvatske 1939. godine, njoj su pripojeni i neki srezovi koji su se do tada nalazili na sjeveroistoku Vrbaske banovine. Godine 1941. Vrbasku banovinu, kao i cijelu kraljevinu Jugoslaviju, okupirale su Sile Osovine. Banovina je ukinuta, a njena teritorija je u cijelosti pripojena Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Nakon Drugog svjetskog rata, u socijalističkoj Jugoslaviji, oblast je podijeljena između SR Bosne i Hercegovine i SR Hrvatske, kojoj je pripao manji dio na sjeverozapadu banovine. Danas najveći dio teritorije Vrbaske banovine pripada Republici Srpskoj, a Banja Luka, koja je bila sjedište banovine, danas je glavni grad Republike Srpske.