Võhandu
Võhandu estonski: Võhandu jõgi) zvana i Voo a u gornjem toku Pühajõgi je rijeka na jugoistoku Estonije duga 162 km.[1] Po tim parametrima je najduža estonska rijeka, iako neki geografi smatraju da se zapravo radi o dvije rijeke; Pühajõgi 69 km i Võhandu 93 km.
| Võhandu Võhandu jõgi | |
|---|---|
 | |
| Lokacija | |
| Kontinenti | Evropa |
| Regije | Põlva, Võru |
| Države |  Estonija |
| Gradovi | Räpina |
| Hidrografija | |
| Izvor – aps. visina – koordinate | kod sela Saverna (Okrug Põlva) 132[1] m 58° 4′ 40″ N, 26° 40′ 10″ E |
| Ušće – aps. visina – koordinate | kod sela Võõpsu u Čudsko-pskovsko jezero 30[1] m 58° 6′ 5″ N, 27° 33′ 17″ E |
| Dužina | 162[1] km |
| Pritoke | lijeve; Karioja, Viluste desne; Iskna, Mädajõgi, Rõuge, Koreli, Varesmäe[1] |
| Hidrologija | |
| Protok – srednji | 10-11[1] m³/s |
| Sliv – površina | narve 1420[1] km² |
| Ulijeva se u | Čudsko-pskovsko jezero |
Hidrologija
urediVõhandu izvire pod imenom Pühajõgi na istočnom kraju visoravni Otepää, kod sela Saverna u Okrugu Põlva na nadmorskoj visini od 132 metara.[1] Od tamo teče prema jugu do Jezera Jõksi, zatim pravi četiri velika zavoja između sela Hino i Sõmerpalu i ulijeva se u Jezero Vagula. Iz njega izvire kao Võhandu, i nekih desetak km istočnije protiče pored sjevernog predgrađa grada Võrua. Zatim teče prema zapadu uz velike meandre i promjenu smjera prema sjeveru do grada Räpina.[1]
Nakon tog teče do ušća u u Čudsko-pskovsko jezero (Lämmijärv) kod kod sela Võõpsu.[1]
Najveće pritoke rijeke sa lijeve strane su; Karioja (14 km) i potok Viluste (9 km) a sa desne su; Iskna (29 km), Mädajõgi (27 km), Rõuge (26 km) i Koreli (21 km) i potok Varesmäe (9 km).[1]
Porječje rijeke prostire se na površini od 1420 km² po okruzima Okrugu Põlva i Võru, prosječni godišnji protok na ušću je 10-11 m³/s.[1]
Najveće brane i akumulacona jezera na rijeci su u Räpina (51 hektara i Leevaku (38 ha).[1]
Izvori
urediVanjske veze
uredi
- Võhandu jõgi (et)