Otok (Splitsko-dalmatinska županija)
Koordinate: 43° 41′ 24" SGŠ, 16° 44′ 24" IGD
Otok je općina Republike Hrvatske u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Povijesno i zemljopisno nalazi se u središtu starohrvatske županije Cetine ili mlađe Cetinske krajine između zapadnih padina planine Kamešnice i srednjeg toka rijeke Cetine. Sjedište Općine je u istoimenom mjestu Otoku, koji se prvi put spominje 1341. godine pod imenom "Otok na Cetini".
| Otok | |
|---|---|
| Osnovni podaci | |
| Gradonačelnik | Branko Samardžić |
| Županija | Splitsko-dalmatinska |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021) | 5.782 |
| Geografija | |
| Koordinate | 43°41′N 16°44′E / 43.69°N 16.74°E |
| Površina | 95,00 km² |
  Otok Otok (Hrvatske) | |
| Ostali podaci | |
| Poštanski kod | 21238 |
Općinska naselja
urediU sastavu općine je 6 naselja (stanje 2006), to su: Gala, Korita, Otok, Ovrlje, Ruda i Udovičić.
Zemljopisni položaj
urediS područjem grada Trilja Općina na jugoistoku graniči rijekama Cetinom i Rudom, Petrovim kukama (510 m), Kurlanima, Škripušom (1004 m) i Ravnom glavom (1094 m). Hrbtom Kamešnice do Glavaša (1308 m) prati hrvatsku državnu granicu s Republikom Bosnom i Hercegovinom. Na sjeveru i zapadu lukom oko Gljevačkog polja, povijesnom trasom Han - Bili Brig i rijekama Cetinom i Kosincem graniči s područjem grada Sinja s kojim dijeli i srednji tok rijeke Cetine.
Općina se sastoji od šest naselja smještenih u geografskoj zadanosti reljefa Cetinske krajine: Gala, Otok i Udovičić vodoravno prate tok rijeke Cetine, Ovrlja i Ruda orijentirani su prema svojim istoimenim pritocima, a jedino se Korita, relikt nekadašnjeg života na Kamešnici, položajem izdvajaju kao kršovito mjesto u njedrima velike planine.
Kao "otok", općina je zaokružena prirodnim zemljopisnim barijerama: vodama Cetine, Rude i Kosinca s jedne te kršovitim podima Kamešnice s druge strane. Otok baš kao i Sinj ima tip hladne submediteranske klime. Zime su oštre i s obilnim padalinama,a ljeta žarka, odnosno sušna.
Stanovništvo
urediPrema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Otok ima 5.474[1] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 99,62%[2], a po vjerskom opredjeljenu većinu od 99,31% čine pripadnici katoličke vjere.[3]
Općina Otok jedina je od šest jedinica lokalne samouprave proizašlih iz bivše općine Sinj koja prema popisu stanovništva iz 2001. godine bilježi rast stalnoga stanovništva u odnosu na desetljeće ranije. Tako je na području šest naselja u sastavu Općine Otok (Gala, Korita, Otok, Ovrlja, Ruda i Udovičići) u travnju 2001. obitavalo 5.782 stalnih stanovnika, dok je u popisu 1991. zabilježeno njih 5.428. Posebno je značajno to da uzrok porastu stanovništva nije u doseljenju novih stanovnika, nego većem broju rođenih od umrlih, čime se Općina Otok svrstava u red onih malobrojnih općina ili gradova u Hrvatskoj s prirodnim prirastom.
Prema Državnom zavodu za statistiku, u Općini je Otok 1991. godine živjelo 6574 žitelja (69,2 st/km2): u Otoku 3431, Rudi 1368, Gali 1087, Udovičićima 462, Ovrlji 222 i Koritima 4 stanovnika. Hrvatima se izjasnilo preko 98%, Srbima 0,07%, a pod "ostale" se svrstalo 1,32%. (Napomena: U ovom drugom dijelu teksta "žitelji" su ukupno popisani broj stanovnika, a ne stalni stanovnici, što je bitna razlika).
Od ukupno 39 općina, koliko ih Splitsko-dalmatinska županija trenutno broji, treća je po broju stanovnika, odmah iza općina Podstrana i Dugi Rat, a zanimljivo je i to da Općina Otok ima veći broj stanovnika i od čak 6 od 16 gradova Splitsko-dalmatinske županije. [nedostaje referenca]
Povijest
urediPrvi tragovi života na području današnje općine Otok sežu u daleku prošlost, u prapovijesno doba (srednje brončano doba), oko 1500. godine prije Krista.
Gospodarstvo
uredi- HE "Orlovac" u Rudi
- Ribogojilište Ruda
Znamenitosti
urediSvaki zavičaj nudi svoja reprezentativna mjesta življenja koja se mogu svrstati pod rubriku "zanimljivosti". Općina Otok u Cetinskoj krajini vidi svoje zanimljivosti prvenstveno u gradinama, gomilama, stećcima, grobljima, kapelama, crkvama, marginalnim i razrušenim utvrdama, starim kamenim kućama, potleušicama, stajama i mlinicama, kilometarskom suhozidu te, konačno, u živopisnoj rijeci Cetini s mnoštvom izvora, bunara i riječnih otoka. Ta "baština" traje tijekom cijele povijesti Cetinjana i njihova zavičaja.
- crkva sv. Luke u Otoku
- crkva Bezgrješnog Začeća BDM u Otoku
- Župna crkva Svih Svetih u Gali(župa Gala-Gljev)
- crkva sv. Martina u Rudi
- crkva sv. Roka u Udovičićima
- otok Gacko na Cetini
- otok Dugiš na Cetini
- otok Čanj na Cetini
- mirine u Otoku[pojasniti]
- grebčine u Udovičićima[pojasniti]
- Bilokapića gradina u Udovičićima
- Roknjača u Otoku
- Krenica u Gali
- Kosinac u Gali (vodoopskrbni sustav)
Poznate osobe
uredi- Jozo Bašić, akademski kipar
- Andrija Bilokapić, franjevac i aktivist
- Šimun Bilokapić, franjevac, profesor i znanstvenik
- Jure Bitunjac, političar
- Ivan Bošković, profesor i znanstvenik
- Stipe Botica, profesor i znanstvenik
- Ivan Botica, profesor i znanstvenik
- Luka Brčić, političar
- Luka Erceg, hrvatski branitelj
- Ivan Grgat, akademski slikar
- Ivan Grgat, košarkaš
- Stipica Grgat, franjevac, glazbenik
- Ivo Jagnjić, pjevač grupe Dalmatino
- Dragutin Kamber, dijecezanski svećenik i hrv. pisac
- Ivan Katić, dijecezanski svećenik i karizmatik
- Zorica Kondža, estradna umjetnica
- Miro Laco, vojnik i političar
- Katarina Maglica, dominikanka
- Dušan Moro, franjevac, profesor i znanstvenik
- Mišo Munivrana, političar i diplomat
- Mirko Norac, general-bojnik HV-a
- Nenad Mikulić, akademski slikar
- Ivan Pavić, profesor i znanstvenik
- Stjepan Pupić Bakrač, franjevac, profesor i znanstvenik
- Ante Samardžić, bojnik HV-a i znanstvenik
- Stipan Tadić, znanstvenik
- Ante Nadomir Tadić Šutra, hrvatski pjesnik
- Mirta Škopljanac Mačina, časna sestra i glazbenik
- Luka Tomašević, franjevac, profesor i znanstvenik
- Dušan Viro, političar
- Branimir Vugdelija, glazbenik
- Marijan Vugdelija, franjevac, profesor i znanstvenik
Obrazovanje
uredi- Osnovna škola Ivana Mažuranić Gala
- Osnovna škola "Kamešnica"
- Područna škola Ruda
- Područna škola Udovičići
- Glazbena škola "Jakov Gotovac" Sinj, Područna škola "fra Anđelko Milanović-Litre" Otok
Kultura
uredi- KUD "Kamešnica" Otok
- KUD "Krenica" Gala
- "Otočke mačkare" - maškare po selima i zaseocima općine Otok s višestoljetnom tradicijom
Šport i rekreacija
uredi- Boćarski klub Otok
- NK OSK Otok
- MNK Torcida Otok
- Rukometni klub "Cetina"
- Hrvatsko planinarsko društvo "Kamešnica" Otok
- Lovačka udruga "Jarebica"
- Športsko-ribolovno društvo "Didovina" Otok
Izvori
uredi- ↑ [1] Arhivirano 2015-09-24 na Wayback Machine-u Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [2] Arhivirano 2014-10-11 na Wayback Machine-u Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [3] Arhivirano 2014-12-13 na Wayback Machine-u Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
Vanjske poveznice
uredi- Župa sv. Luke Evanđelista u Otoku Arhivirano 2013-03-29 na Wayback Machine-u
- Službena stranica općine Otok
- Glas Zagore Arhivirano 2012-05-02 na Wayback Machine-u
- Glasnik Sinja i cetinskog kraja Arhivirano 2011-07-17 na Wayback Machine-u