Mahagonij se odnosi na ravno-zrnato, crvenkasto-smeđe drvo od tri tropske vrste drveća iz roda Swietenia, autohtone u Americi.

Obrada mahagonija u Belizeu.
Drvo srednjoameričkoga pravoga mahagonija
Klavir od mahagonija

Tri su vrste:

Ove tri vrste iz roda Swietenia zove se "pravi" mahagonij, jer postoje i druge vrste, koje imaju drvo sličnih karakteristika kao mahagonij, uključujući i afričke mahoganije iz rodova Khaya i Entandrophragma (iz iste porodice Meliaceae); filipinski mahagonij iz porodice Dipterocarpaceae; novozelandski mahagonij ili kohekohe (lat. Dysoxylum spectabile), također dio porodice Meliaceae[4] i kineski mahagonij (Toona sinensis), također dio porodice Meliaceae.[5]

Mahagonij je komercijalno važno drvo cijenjeno zbog svoje ljepote, trajnosti i boje, a koristi se izradu namještaja, brodova, glazbenih instrumenata i drugih stvari. Vodeći uvoznik mahagonija su Sjedinjene Američke Države, a slijedi Velika Britanija, dok je danas najveći izvoznik Peru, koji je nadmašio Brazil, nakon što je ta zemlja zabranila izvoz mahagonija 2001. [6] Procjenjuje se, da je oko 80 ili 90% peruanskoga mahagonija, koji se izvozi u SAD ilegalno posječen.

Mahagonij je nacionalni stablo Dominikanske Republike[7] i Belizea.[8] Nalazi se na grbu Belizea.

Izvori

uredi
  1. amuel Bridgewater, A Natural History of Belize: Inside the Maya Forest (2012, Natural History Museum), 164-65.
  2. Mahogany," Encyclopedia of Environmental Science (University of Rochester Press, 2000, ed. John F. Mongillo), str. 216.
  3. David Humphreys, Logjam: Deforestation and the Crisis of Global Governance (Routledge, 2012), str. 200.
  4. Julian Matthews, Trees in New Zealand (Lansdowne Press, 1983), p. 72; Eion Scarrow, New Zealand Native Trees and Shrubs (TVNZ, 1986.), p. 16.
  5. Christophe Wiart, Medicinal Plants of Asia and the Pacific (CRC Press, 2006), p. 203; Zhuge Ren & Clem Tisdell, China's Economic Growth and Transition: Macroeconomic, Environmental and Social-Regional Dimensions (Nova Publishers 1997, eds. C. Clement Allan Tisdell & Joseph C. H. Chai), p. 338.
  6. Donald R. Liddick, Crimes Against Nature: Illegal Industries and the Global Environment (ABC-CLIO, 2011), p. 104.
  7. lan Cambeira, Quisqueya La Bella: The Dominican Republic in Historical and Cultural Perspective (M.E. Sharpe, 1997), p. 17.
  8. Victoria Day-Wilson, Living Abroad in Belize (Avalon Travel 2012), p. 14.