Kronologija

Kronologija ili hronologija (od lat. chronicus < grč. χρονıϰός: vremenski i grč. λόγος: riječ, govor), nauka koja se bavi određivanjem vremena kada su se odigrali određeni događaji. Njihovo izlaganje u točno određenom nizu, od najstarijih prema najnovijima i obrnuto (v. kronika).

OpćenitoKronologija je znanstvena disciplina koja se bavi određivanjem vremena u kojem se zbio neki događaj ili niz događaja. Kronologija može biti relativna kada se događaji smještaju prema međusobnom odnosu ili apsolutna - kada se događaji smještaju prema točno određenom datumu. U nedostatku pisane povijesti, sa svojim kronikama i listama kraljeva, u arheologiji se razvijaju relativne kronologije koje se temelje na tehnikama izrade artefakate i njihovom stilu.

U uspostavljanju apsolutne kronologije, koriste se razne tehnike datiranja (metoda radioaktivnog ugljika (C14 metoda); kalij-argon metoda, metoda termoluminiscencije, dendrokronologija i sl.)

Podjedla vremena na određene jedinice nastala je na temelju zapažanja kretanja nebeskih tijela i njihova međusobnog odnosa - Sunca, Zemlje i Mjeseca. Stalnu kalendarsku praksu iziskivao je svakodnevni život, a osobito ratarstvo jer je obrada zemlje ovisila o stalnim cikličkim promjenama, pa su ljudi morali točno znati kada treba obavljati određene radove na polju. Također, kalendar je u najužoj vezi s vjerskim i religijskim potrebama.

Pitanje kalendara u srednjem vijeku bilo je veoma komplicirano. Tu je bila prava zbrka u kojoj su se jedva mogli snaći i stručnjaci. Iz tog razloga je shvatljivo da se u sipravama mnogi elementi često netočno upotrijebljeni.

Sustav računanja se razlikovao u pojedinim zemljama. Čak se ta ralika nalazila i u susjednim gradovima. Razni sustavi računanja vremena su se upotrebljavali i u jednom gradu. Tako je i u Zadaru gdje se upotrebljavao stil inkarnacije (početak nove godine 25. ožujka), mletački stil (1. ožujka) i božićni stil (25. prosinca)

Srednjovjekovni sastavljači kalendara (komputisti) zbog potpunog nesklada koji je vladao u datiranju vremena primjenjivali su najrazličitije metode. U ispravama uglavnom nalazimo osnovne vremenske jedinice: dan, tjedan, mjesec i godinu.

Pitanje godine u prosšlosti je bilo najzamršenije. Prvo je trebalo utvrditi otkada treba početi brojati godine. Potom kada počinje nova godina. U svezi s prvim pitanjem nastale su razne ere. U svezi drugog pitanja razni stilovi.

Zbog nejedinstvenosti u računanju vremena javljaju se elementi datuma koji služe njegovu provjeravanju. To su indikcije, epakte i konkurente.

Kao osnovni elementi u datumu su dan, mjesec i godina.

Povezano

Kronologije

Tehnologija

Dendrokronologija koja broja godova unutar stabala drveća
Radiokarbonsko datiranje
Termoluminescencija mjeri kada su predmeti posljednji put zagrijani
Glotokronologija datira događaje prema evoluciji jezika

Ostalo

Kronološki niz

Literatura

M. Aitken, Science-Based dating in Archaeology (Thames and Hudson, London) 1990: a recent overview
P. Warren and V. Hankey, Aegean Bronze Age Chronology. Bristol, 1989.
S. W. Manning, The Absolute Chronology of the Aegean Early Bronze Age: Archaeology, Radiocarbon, and History. Sheffield, 1995.
hans