Wrocław

Wrocław
	;
	; Zastava ; Grb
Država	Poljska
Vojvodstvo	Donjošlesko vojvodstvo
Osnovan	10. stoljeće
Grad	1262.
	Vlast
• Gradonačelnik	Rafał Dutkiewicz
	Površina
• Ukupna	293 km²
Visina	105-155 m
Koordinate	51°07′N 17°02′E / 51.117°N 17.033°E
	Stanovništvo (2014.)
• Entitet	633.105; (2161/km²)
• Metropolitansko područje	oko 1.000.000
Poštanski broj	50-041 - 54-612
Pozivni broj	(48) 71
Gradovi prijatelji	Breda, Dresden, Charlotte, Guadalajara, Hradec Králové, Kaunas, Vienne, Lavov, Ramat Gan, Wiesbaden
Registarska oznaka	DW
Stranica	www.wroclaw.pl
	; Položaj Wrocława u Poljskoj

Wrocław [▶] (latinski Vratislavia, njemački Breslau [▶], donjošleski Brassel, češki Vratislav, mađarski Boroszló) jest grad u jugozapadnoj Poljskoj s više od 630.000 stanovnika, što ga čini četvrtim najvećim gradom u toj zemlji.

Prostire se na objema stranama rijeke Odre, a kroz grad protječu i četiri njezina pritoka: Bystrzyca, Oława, Ślęza i Widawa. Prije Drugog svjetskog rata u gradu su bila 303 mosta, a sada ih je 220.

Wrocław je prijestolnica Šleske. Danas je upravno središte Donjošleskog vojvodstva, grad sa statusom powiata, te sjedište vroclavskog powiata, u kojemu se nalazi i devet susjednih općina.

Bio je Europski glavni grad kulture u 2016.

Povijest

Grad se prvi put izrijekom spominje 1000. godine pri osnivanju Wrocławske biskupije, ali je slavensko naselje na teritoriju današnjeg grada postojalo najmanje 150 godina prije ovog događaja. Od kraja 10. stoljeća grad se nalazio pod upravom dinastije Pjastovića. Postoje indicije da je 1035. godine, za vrijeme tzv. Poganske reakcije, u gradu sagrađeno pogansko svetište. Godine 1335. grad je potpao pod vlast Kraljevine Češke, a potom je (poslije kratke Mađarske vladavine) zajedno s češkom krunom priključen Habsburškoj monarhiji. Godine 1741. grad je, skupa s većim dijelom Šleske, potpao pod vlast Pruske i dobio status "kraljevskog glavnog i rezidencijalnog grada". U 19. se stoljeću naglo razvija, pa je jedno vrijeme treći njemački grad po broju stanovnika (iza Berlina i Hamburga).

Godine 1944. grad je proglašen tvrđavom, a sljedeće godine je uništen u borbama između Crvene armije i njemačkog Wehrmachta. Nakon Drugog svetskog rata Wrocław je ušao u sastav Poljske.

Godine 1997. Wrocław je kao i cijelu južnu Poljsku zahvatila velika poplava (nazvana poplava milenija), u kojoj je poplavljeno skoro pola grada.

Stanovništvo kroz povijest

1800.: 64.500
1831.: 89.500
1850.: 114.000
1852.: 121.100
1880.: 272.900
1900.: 422.700
1910.: 510.000
1925.: 555.200
1933.: 625.198
1939.: 629.565
1946.: 171.000 (!!)
1956.: 400.000
1960.: 431.800
1967.: 487.700
1970.: 526.000
1975.: 579.900
1980.: 617.700
1990.: 640.577
1999.: 650.000
2003.: 638.000

Administrativna podjela

Wrocław je administrativno podijeljen na naselja čije uprave čine pomoćne organe gradske skupštine. Nekada se grad sastojao od pet kvartova: Psie Pole, Śródmieście, Stare Miasto, Krzyki i Fabryczna. Ovi kvartovi sada nisu službeno priznati, ali i dalje predstavljaju temelj za organizaciju mnogih institucija.

Arhitektura i znamenitosti

U Wrocławu je usprkos vojnom razaranju u Drugom svjetskom ratu (uništeno je oko 70% gradskog tkiva) sačuvan veliki broj starih građevina, dijelom u izvornom obliku, a dijelom su rekonstruirane nakon rata. Među značajnije spadaju:

gotička Gradska vijećnica (Ratusz)
gotičke crkve: Katedrala sv. Ivana Krstitelja, Crkva sv. Križa, Crkva Blažene Djevice Marije, Crkva sv. Martina, Crkva sv. Elizabete
barokni kompleks zgrada Wrocławskog sveučilišta
barokno-neoklasicistička Kraljevska palača (Dvorac pruskih kraljeva)
neogotički Glavni kolodvor
Dvorana stoljetnice (Hala Stulecia) iz 1913., upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi

Važnija mjesta

otoci na Odri:
- Kępa Mieszczańska
- Wyspa Piasek
- Wyspa Słodowa
- Wielka Wyspa
- Ostrów Tumski - najstariji naseljeni dio grada, ranije otok
Stari grad
- srednjovjekovni glavni gradski trg Rynek
- plac Solny
- Nowy Targ
- Ulica Świdnicka
Botanički vrt
Park Szczytnicki s japanskim vrtom
Zoološki vrt (osnovan 1865.; najveći broj životinjskih vrsta u Poljskoj - 565, ukupno oko 7100 životinja)
Staro židovsko groblje

Kultura

Muzeji

Narodni muzej (Muzeum Narodowe)
- Panorama Racławicka (dio Narodnog muzeja)
- Etnografski muzej (Muzeum Etnograficzne; dio Narodnog muzeja)
Gradski muzej (Muzeum Miejskie Wrocławia)
Muzej Akademije likovnih umjetnosti (Muzeum Akademii Sztuk Pięknych)
Muzej arhitekture (Muzeum Architektury)
Geološki muzej Wrocławskog sveučilišta (Muzeum Geologiczne Uniwersytetu Wrocławskiego)
Mineraloški muzej Wrocławskog sveučilišta (Muzeum Mineralogiczne Uniwersytetu Wrocławskiego)
Prirodoslovni muzej Wrocławskog sveučilišta (Muzeum Przyrodnicze Uniwersytetu Wrocławskiego)
Muzej pošte i telekomunikacija (Muzeum Poczty i Telekomunikacji)

Kazališne, operne i koncertne kuće

Poljsko kazalište u Wrocławu (Teatr Polski we Wrocławiu)
Wrocławsko suvremeno kazalište (Wrocławski Teatr Współczesny)
Wrocławska opera (Opera Wrocławska)
Wrocławska filharmonija (Filharmonia Wrocławska)
Glazbeno kazalište Capitol (Teatr Muzyczny Capitol)
Umjetnički centar Impart (Centrum Sztuki Impart)
Kazalište Laboratorium (Teatr Laboratorium)
Kazalište Korba (Teatr Korba)
Narodno kazalište Više škole dramskih umjetnosti (Teatr Państwowej Wyższej Szkoły Teatralnej)
Teatr Lalek (Lutkarsko kazalište)
Kazalište pantomime (Teatr Pantomimy)

Kina

Kino Lwów
Kino Warszawa
Kino Lalka
Kina Helios
Cinema City
Kino Klub Filmowy Ferment
Multikino (centar Arkady Wrocławskie)

Gospodarstvo

U Wrocławu se proizvode autobusi, vagoni, kućna oprema, kemijska sredstva i elektronika. Zadnjih se godina ubrzano razvija informatički sektor. Grad je, nakon Varšave, najvažnije poljsko financijsko središte. Mnoge financijske institucije imaju sjedište u gradu. Grad je također značajni centar farmaceutske industrije.

Obrazovanje

Wrocław je jedno od važnijih sveučilišnih središta u Poljskoj. Od visokoškolskih ustanova se izdvajaju: Wrocławsko sveučilište (Uniwersytet Wrocławski), Tehničko sveučilište u Wrocławu (Politechnika Wrocławska), Ekonomsko sveučilište (Uniwersytet Ekonomiczny), Prirodoznanstveno sveučilište (Uniwersytet Przyrodniczy), Medicinska akademija (Akademia Medyczna im. Piastów Śląskich), Muzička akademija (Akademia Muzyczna im. K. Lipińskiego), Likovna akademija (Akademia Sztuk Pięknych).

Promet

Kroz Wrocław prolaze: Državna cesta br. 5, Državna cesta br. 8, Državna cesta br. 94. Manjim dijelom grada prolazi i autocesta A4.

Wrocław je važno željezničko čvorište, a nalazi se na sljedećim željezničkim linijama: Leszno-Poznań, Opole-Lubliniec, Legnica-Zgorzelec, Głogów-Zielona Góra, Kłodzko-Kudowa Zdrój, Wałbrzych-Jelenia Góra, Oleśnica-Ostrów Wielkopolski. Željezničke veze dovode do mnogih gradova, npr. Poznanj, Szczecin, Gdanjsk, Łódź, Varšava, Katowice, Krakov i Berlin.

Osim toga, grad ima i međunarodni aerodrom, kao i riječnu luku na Odri

Javni gradski prijevoz

Javni prijevoz u Wrocławu se odvija tramvajima i autobusima. Premda je wrocławska tramvajska mreža jedna od većih u državi, mnogi gusto naseljeni dijelovi grada u nju nisu integrirani, već u njima prometuju gradski autobusi. Glavninu javnog gradskog prijevoza obavlja gradsko poduzeće MPK Wrocław, a neki manji privatni prijevoznici imaju koncesiju na nekoliko autobusnih linija.

Sport

nogomet: Śląsk Wrocław, Ślęza Wrocław.
košarka
- muškarci: Śląsk Wrocław
- žene: WTK Ślęza Wrocław
moto trke: WTS Sparta Wrocław
rukomet: Śląsk Wrocław
boks: Gwardia Wrocław
odbojka: Gwardia Wrocław
američki nogomet: The Crew

Wrocław je jedan od gradova u kojem će se održavati Europsko prvenstvo u nogometu 2012.

Svjetske igre domaćin u 2017.

Svake godine grad domaćin Wroclaw maraton.

Zanimljivosti

1842. - sagrađena prva željeznička pruga na području današnje Poljske (Željeznica Gornje Šleske, polj. Kolej Górnośląska, njem. Oberschlesische Eisenbahn), koja je povezivala Wrocław i Mysłowice
1893. - pušten u promet prvi električni tramvaj na području današnje Poljske
grad je četvrti u Europi po broju mostova (uključjući i pješačke), iza Amsterdama, Venecije i Sankt Peterburga
wrocławski Ratusz je jedna od najstarijih gradskih vijećnica u Poljskoj
premda nikad nije ugostio olimpijske igre, grad ima Olimpijski stadion

Jedna od mnogobrojnih figura patuljaka na wrocławskim ulicama (u spomen na Narančastu alternativu)
Spomenik žrtvama masakra na Tien-An-Menu
Spomenik žrtvenim životinjama
Aleksander Fredro

Panorame grada

Gradovi prijatelji

Poznate osobe

Hugo von Pohl njemački admiral i vojni zapovjednik iz prvog svjetskog rata, rođen u Wrocławu

Literatura

Norman Davies, R. Moorhouse: Mikrokosmos. Portret miasta środkowoeuropejskiego. Vratislavia. Breslau. Wrocław, Krakow, 2002.
Karol Maleczyński, M. Morelowski, A. Ptaszycka: Wrocław. Rozwój urbanistyczny, Warszawa, 1956.
W. Długoborski, J. Gierowski, K. Maleczyński: Dzieje Wrocławia do roku 1807, Warszawa, 1958.
Mariusz Urbanek: Dolny Śląsk. Siedem stroń świata, Wrocław, 2003.
Waldemar Fydrych: Żywoty Mężów Pomarańczowych, 2001.

Izvori

↑ GUS, stanje iz 30.06.2014.[1]

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Wrocław

Službene stranice

Povijest

Wratislaviae Amici - Wrocław na staroj i novoj fotografiji Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. srpnja 2006. (Wayback Machine)
Wrocław nekad i danas Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. kolovoza 2006. (Wayback Machine)

Javni gradski prijevoz

[1] GUS, stanje iz 30.06.2014.[1]

[1]