Usora (rijeka)
| Usora | |
|---|---|
| rijeka | |
 Usora nizvodno od Teslića | |
| Položaj | |
| Države | |
| Naselja | Teslić |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 82 km |
| Površina porječja | 849,3 km2 |
| Tok rijeke | |
| Izvor | Teslić |
| • Sutok | Mala i Velika Usora |
| • Koord. | 44°36′55″N 17°51′13″E / 44.615393°N 17.853558°E |
| Ušće | |
| • Koord. | 44°42′20″N 18°04′08″E / 44.705418°N 18.068930°E |
| Ulijeva se u | Bosnu |
| Pritoci | |
| • Lijevi | Djedovac, Katića rijeka, Lukića rijeka, Grabovača |
| • Desni | Grgin potok, Radušica, Kopajka, Talin potok, Tešanjka |
  sutok  ušće Usora na zemljovidu Bosne i Hercegovine  | |
Usora je rijeka u Bosni i Hercegovini, lijevi pritok Bosne, u koju se ulijeva južno od Doboja.
Nastaje u Tesliću, spajanjem Male Usore (s lijeva) i Velike Usore (s desna). Dužina rijeke Usore je 82 kilometra. Lijeve pritoci rijeke Usore su Djedovac, Katića rijeka, Lukića rijeka i Grabovača, a desni: Grgin potok, Radušica, Kopajka, Talin potok i Tešanjka koja je najveća i naznačajnija pritoka. Usora se ulijeva u Bosnu u Makljenovcu, općina Doboj. Najviši vodostaj Usore je u travnju kad je i najveći protok, a najniži u kolovozu, čijem niskom vodostaju prethodi najniži protok vode srpnju i kolovozu. Razlog su velike travanjske oborine i otapanje snijega s okolnih brda, a kolovoz je u ovim krajevima najsušniji mjesec u godini. Uz Usoru prevladaju hidromorfna tla - aluvijalno tlo – fluvisol, kojeg je osobito na lijevoj obali. Šume hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli – Quercetum roboris incl. Genisto elatae – Quercetum roboris) rastu u dolini rijeke Usore.[1]
Cijeli prostor oko ove rijeke i njezinih pritoka nosi povijesni naziv Usora.
- ↑ (boš.) Academia.edu Samra Softić: Urbani razvoj općine Tešanj, Sarajevo, 2014. (pristupljeno 5. studenoga 2018.)