Prijeđi na sadržaj

Trputac

Izvor: Wikipedija
Trputac
"Trputac" (Plantago major)
Sistematika
Carstvo:Plantae
Koljeno:Magnoliophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Lamiales
Porodica:Plantaginaceae
Potporodica:Digitalidoideae
Tribus:Plantagineae
Rod:Plantago
L.
Podrodovi
Plantago

Coronopus
Bougeria
Psyllium

Littorella
Baze podataka

Trputac (trputec, bokvica, lat. Plantago), biljni rod, trajna zeljasta, vrlo česta livadska biljka. Pojavljuje se na svim livadama, u poljskim međama, uz rubove puteva, u jarcima i na vlažnim plodnim tlima.

Etimologija

[uredi | uredi kôd]

Ime roda dolazi od latinskog planta, jedini ili ravni, i -ago, sličnost, aludirajući na oblik lista P. major.[1]

Vrste

[uredi | uredi kôd]

Obim i broj vrsta koje spadaju u rod Plantago je prilično jasno i precizno određen, s osnovnim problemom da li se podrodovi Bougueria (jedna vrsta s Anda) i Littorella (2–3 vrste vodenih biljaka) uključuju u rod Plantago ili ne.[2] Neke od domaćih vrsta trpuca, koje su najrasprostranjenije, razlikuju se prema obliku lista i cvata. To su obični ili veliki trputac (P. major L.), kopljasti trputac (P. lanceolata L.) i srednji trputac (P. media L.).

Osobito su vrijedni listovi trputca zbog provitamina A, vitamina C i K, limunske kiseline, kalija, enzima i glikozida aukubina. Listovi se jedu sirovi (kao salata) ili se dodaju omletu, nabujku, kaši i pireu. Listovi vrste Plantago lanceolata kuhanjem poprimaju ugodan miris i okus na vrganje. Ima ljekovito svojstvo zaustavljanja krvarenja iz manjih rana i antibiotsko djelovanje.

Rasprostranjenost

[uredi | uredi kôd]

Rasprostranjena je po cijeloj Europi, Americi, Aziji, Australiji, Novom Zelandu i Africi, a raste na livadama i svijetlim prozračnim šumama. Mnoge vrste iz ovog roda su kosmopolitske biljke. Vrlo često rastu na vlažnijem tlu, po mjestima koja su ugažena, putevima, prugama, obalama mora, rijeka te po planinama i pašnjacima.[3]

Upotreba

[uredi | uredi kôd]

Koristi se od davnina kao biljni preparat. U narodnoj medicini se više cijeni muški trputac (Herba Plantaginis lanceolatae) bokvica muška ili trputac muški. Za lijek se skupljaju korijen, listovi prije cvjetanja, te sjeme nakon sazrijevanja. List trputca djeluje kao astringent (sredstvo za zatvaranje), kao protuotrov, antimikrobno, antiupalno i antihistaminsko sredstvo, kao i sredstvo za ublažavanje kašlja, iskašljavanje, diuretik i slično.

Sjeme trputca, naročito vrste P. psyllium, koristi se kao uobičajen laksativ, dostupan u slobodnoj prodaji bez liječničkog recepta. Sjeme nabubri i otpusti sluz kada se uroni u vodu. Koristi se i kao dodatak u proizvodnji laksativa, poput Metamucila. Vrsta trputca P. psyllium je korisna i za ublažavanje konstipacije (zatvora), simptoma sindroma nadražaja crijeva, divertikuloze, kao izvor dijetetskih vlakana u ishrani i slično. Smatra se da su se mnoge vrste trputca koristile u ishrani od prehistorijskih vremena. Naprimjer, postoje dokazi da su indijanci s centralne obale današnje Kalifornije koristili trputac u ishrani prije 6.000 do 8.000 godina.[4]

Pri vanjskoj upotrebi, oblog od lišća je koristan protiv ujeda insekata, osipa uzrokovanog otrovnim bršljanom, manjih ranica i plikova. U narodnoj predaji, postoje priče da pomaže i kod ujeda zmija. Kod interne upotrebe, korisna je za kašalj i bronhitis, u obliku čaja, tinkture ili sirupa. Vrste koje imaju široko lišće koriste se i kao povrće u salatama, zelenim sosovima i slično.

Upotreba u pučkoj medicini

[uredi | uredi kôd]

U pučkoj medicini trputca se najčešće koristi za liječenje kašlja, i pomaže kod svih disajnih problema. Čaj od trputca pospješuje izbacivanje sekreta i šlajma iz pluća i nosa. Travari preporučuju trputac za hripavcu, astmu, upalu pluća, a može se koristiti i za ublažavanje tegoba koje dolaze s tuberkulozom. Svijež sok ili ispasiran list ubrzava zarastanje otvorenih rana i modrica.

Pokazalo se da trputac stvara odbojnost prema pušenju i smanjuje potrebu organizma za nikotinom. Žvakanje svježeg lista pomaže kod odvikavanja od pušenja, a može se koristi i čaj. List mladog trputca se može dodavati u salate i druga jela.

Dodavanjem svježe iscijeđenog soka citrusa kao što su limun i narandža, u sok ili izgnječen list trputca, formira se enzim myrosinase koji pojačava antibakterijsko djelovanje. Aukubin iz trputca pojačava izlučivanje mokraćne kiseline kroz bubrege, te se može koristiti za probleme izazvane gihtom.

Travari koriste svjež sok trputca za čišćenje krvi i pomoć kod nekih vrsta čireva. Pomaže i kod upale sluznice, zaliječivanja oteklih žlijezdi i kod hemoroida. Suhe sjemenke trputca se koriste protiv glista i stomačnih parazita poput ameba. Suho sjeme djeluju i laksatvino te ga pučki ljekari i travari preporučuju protiv zatvora stolice i za odraslih i djecu. Postoje tvrdnje da redovno uzimanje sjemenki trputca (8gr dnevno) sprječava nastajanje žučnog kamenca. Travari koriste trputac i za veliki broj kožnih bolesti. Biljka ubrzava zarastanje otvorenih rana, eliminira kožne čireve, pomaže kod posjekotina, modrica, podlijeva, opekotina, plikova, žuljeva, zanoktica, ubode insekata i nekih osipa. Zbog prisustva saponina, koji njeguje kožu, koristi se kao prirodni antihistamin. Sok i svježe ispasiran list se mogu koristiti za rane i gnojne infekcije u usnoj duplji i grlu. Pacijenti s tumorima, kojima je radijacija prouzrokovala rane u ustima mogu koristiti ispasiranu smjesu lista trputca, ili svjež sok za ispiranje, u svrhu bržeg zacjeljivanja rana i umanjivanje tegoba. U ove svrhe djelotvornoje i žvakanje svježeg lista trputca. Svjež list i sok pomažu i kod infekcije zuba.

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Hrvatski nazivi roda s autorima

[uredi | uredi kôd]
  • babika, Šulek, B., 1879,
  • bokavac, Šulek, B., 1879,
  • bokva, Šulek, B., 1879,
  • bokvica, Horvatić, S., 1954
  • bukovac, Šulek, B., 1879,
  • janjeći jezik, Šulek, B., 1879,
  • krputec, Šulek, B., 1879,
  • kukčeva trava, Šulek, B., 1879,
  • lepušić ženski, Šulek, B., 1879,
  • poputnik, Šulek, B., 1879,
  • tariput, Šulek, B., 1879,
  • tkanica, Šulek, B., 1879,
  • trpuc, Šulek, B., 1879,
  • trputac, Domac, R., 1994,
  • trputec, Šulek, B., 1879,

Vrste

[uredi | uredi kôd]
  1. Plantago afra L.
  2. Plantago africana Verdc.
  3. Plantago akkensis Murb.
  4. Plantago albicans L.
  5. Plantago algarbiensis Samp.; kritično
  6. Plantago alismatifolia Pilg.
  7. Plantago alpestris B.G.Briggs, Carolin & Pulley
  8. Plantago alpina L.
  9. Plantago altissima L.
  10. Plantago amplexicaulis Cav.
  11. Plantago anatolica Tutel & R.R.Mill
  12. Plantago annua Ryding
  13. Plantago antarctica Decne.
  14. Plantago arachnoidea Schrenk
  15. Plantago arborescens (Mirb.) Poir.
  16. Plantago arenaria Waldst. & Kit.
  17. Plantago argentea Chaix
  18. Plantago argentina Pilg.
  19. Plantago argyrea Morris
  20. Plantago aristata Michx.
  21. Plantago asiatica L.
  22. Plantago asperrima Gand. ex Hervier
  23. Plantago asphodeloides Svent.
  24. Plantago atrata Hoppe
  25. Plantago aucklandica Hook. fil.
  26. Plantago aundensis P.Royen
  27. Plantago australis Lam.
  28. Plantago baltistanica H.Hartmann
  29. Plantago barbata G.Forst.
  30. Plantago bellardii All.
  31. Plantago bellidioides Decne.
  32. Plantago benisnassenii Romo, Stübing & Peris
  33. Plantago berroi Pilg.
  34. Plantago bismarckii Niederl.
  35. Plantago boissieri Hausskn. & Bornm.
  36. Plantago bradei Pilg.
  37. Plantago brasiliensis Sims
  38. Plantago brownii F.Dietr.
  39. Plantago buchtienii Pilg.
  40. Plantago cafra Decne.
  41. Plantago campestris Hassemer
  42. Plantago camtschatica Link
  43. Plantago canescens Adams
  44. Plantago carnosa Lam.
  45. Plantago catharinea Decne.
  46. Plantago cavaleriei H.Lév.
  47. Plantago centralis Pilg.
  48. Plantago charalampidis Strid, Dimop. & Raus
  49. Plantago chihuahuensis Shipunov
  50. Plantago ciliata Desf.
  51. Plantago cladarophylla B.G.Briggs, Carolin & Pulley
  52. Plantago commersoniana Decne. ex Barnéoud
  53. Plantago cordata Lam.
  54. Plantago cornuti Gouan
  55. Plantago coronopus L.
  56. Plantago correae Rahn
  57. Plantago corvensis Hassemer
  58. Plantago crassifolia Forssk.
  59. Plantago cretica L.
  60. Plantago crypsoides Boiss.
  61. Plantago cumingiana Fisch. & C.A.Mey.
  62. Plantago cunninghamii Decne.
  63. Plantago cylindrica Forssk.
  64. Plantago cyrenaica E. A. Durand & Barratte
  65. Plantago debilis R.Br.
  66. Plantago densa (Pilg.) Rahn
  67. Plantago depauperata Merr. & L. M. Perry
  68. Plantago depressa Willd.
  69. Plantago dielsiana Pilg.
  70. Plantago drummondii Decne.
  71. Plantago elongata Pursh
  72. Plantago erecta E.Morris
  73. Plantago eriopoda Torr.
  74. Plantago euana Hürl.
  75. Plantago euphratica Decne. ex Barnéoud
  76. Plantago euryphylla B.G.Briggs, Carolin & Pulley
  77. Plantago exigua Murray
  78. Plantago exilis Decne.
  79. Plantago famarae Svent.; kritično
  80. Plantago fengdouensis (Z.E.Chao & Yong Wang) Yong Wang & Z.Yu Li
  81. Plantago fernandezia Bertero ex Decne.
  82. Plantago firma Kunze ex Walp.
  83. Plantago fischeri Engl.
  84. Plantago floccosa Decne.
  85. Plantago galapagensis Rahn
  86. Plantago gaudichaudii Barnéoud
  87. Plantago gentianoides Sm.
  88. Plantago glabrata Hook.fil.
  89. Plantago glacialis B.G.Briggs, Carolin & Pulley
  90. Plantago grandiflora Meyen
  91. Plantago griffithii Decne.
  92. Plantago guilleminiana Decne.
  93. Plantago gunnii Hook.fil.
  94. Plantago hasskarlii Decne.
  95. Plantago hatschbachiana Hassemer
  96. Plantago hawaiensis (A.Gray) Pilg.; kritično
  97. Plantago hedleyi Maiden
  98. Plantago helleri Small
  99. Plantago heterophylla Nutt.
  100. Plantago himalaica Pilg.
  101. Plantago hispida R.Br.
  102. Plantago hispidula Ruiz & Pav.
  103. Plantago hookeriana Fisch. & C.A.Mey.
  104. Plantago humboldtiana Hassemer
  105. Plantago incisa Hassk.
  106. Plantago japonica Franch. & Sav.
  107. Plantago johnstonii Pilg.
  108. Plantago jujuyensis Rahn
  109. Plantago jurtzevii (Tzvelev) Tzvelev
  110. Plantago komarovii Pavlov
  111. Plantago krascheninnikovii C.Serg.
  112. Plantago lachnantha Bunge
  113. Plantago lagocephala Bunge
  114. Plantago lagopus L.
  115. Plantago lamprophylla Pilg.
  116. Plantago lanceolata L.
  117. Plantago lanigera Hook.fil.
  118. Plantago laxiflora Decne.
  119. Plantago limensis Pers.
  120. Plantago linearis Kunth
  121. Plantago litorea Phil.
  122. Plantago loeflingii L.
  123. Plantago longissima Decne.
  124. Plantago lundborgii Sparre
  125. Plantago macrocarpa Cham. & Schltdl.
  126. Plantago macrorhiza Poir.
  127. Plantago maireana Hassemer
  128. Plantago major L.
  129. Plantago malato-belizii Lawalrée
  130. Plantago maris-mortui Eig
  131. Plantago maritima L.
  132. Plantago mauritanica Boiss. & Reut.
  133. Plantago maxima Juss. ex Jacq.
  134. Plantago media L.
  135. Plantago minuta Pall.
  136. Plantago mohnikei Miq.
  137. Plantago monosperma Pourr.
  138. Plantago montisdicksonii P. Royen
  139. Plantago moorei Rahn; ugrožena
  140. Plantago muelleri Pilg.
  141. Plantago multiscapa B.G.Briggs
  142. Plantago myosuros Lam.
  143. Plantago napiformis (Rahn) Hassemer
  144. Plantago nebularis Hassemer
  145. Plantago nivalis Boiss.
  146. Plantago nivea Kunth
  147. Plantago notata Lag.
  148. Plantago novae-zelandiae L.B.Moore
  149. Plantago nubicola (Decne.) Rahn
  150. Plantago nupera Menkins
  151. Plantago obconica Sykes
  152. Plantago oelandica Shipunov
  153. Plantago orbignyana Steinh. ex Decne.
  154. Plantago oreades Decne.
  155. Plantago orzuiensis Mohsenz., Nazeri & Mirtadz.
  156. Plantago ovata Forssk.
  157. Plantago pachyneura Steud.
  158. Plantago pachyphylla A.Gray
  159. Plantago palmata Hook.fil.
  160. Plantago palustris L.R.Fraser & Vickery
  161. Plantago papuana P.Royen
  162. Plantago paradoxa Hook.fil.
  163. Plantago patagonica Jacq.
  164. Plantago penantha Griseb.
  165. Plantago pentasperma Hemsl.
  166. Plantago perssonii Pilg.
  167. Plantago phaeostoma Boiss. & Heldr.
  168. Plantago picta Colenso
  169. Plantago pilgeriana Hassemer; ranjiva
  170. Plantago polita Craven
  171. Plantago polysperma Kar. & Kir.
  172. Plantago pretoana (Rahn) Hassemer
  173. Plantago princeps Cham. & Schltdl.; ranjiva
  174. Plantago psammophila Agnew & Chal.-Kabi
  175. Plantago pulvinata Speg.
  176. Plantago pusilla Nutt.
  177. Plantago pyrophila Villarroel & J.R.I.Wood; ranjiva
  178. Plantago rahniana Hassemer & R.Trevis.
  179. Plantago rancaguae Steud.
  180. Plantago raoulii Decne.
  181. Plantago rapensis F.Br.
  182. Plantago remota Lam.
  183. Plantago reniformis Beck
  184. Plantago rhizoxylon Emb.
  185. Plantago rhodosperma Decne.
  186. Plantago rigida Kunth
  187. Plantago robusta Roxb.; kritično
  188. Plantago rugelii Decne.
  189. Plantago rupicola Pilg.
  190. Plantago salsa Pall.
  191. Plantago schwarzenbergiana Schur
  192. Plantago sempervirens Crantz
  193. Plantago sempervivoides Dusén
  194. Plantago sericea Ruiz & Pav.
  195. Plantago serraria L.
  196. Plantago sharifii Rech. fil. & Esfand.
  197. Plantago sinaica (Barnéoud) Decne.
  198. Plantago sparsiflora Michx.
  199. Plantago spathulata Hook. fil.
  200. Plantago squarrosa Murray
  201. Plantago stauntonii Reichardt
  202. Plantago stenophylla Merr. & L.M.Perry
  203. Plantago stocksii Boiss. ex Decne.
  204. Plantago strictissima L.
  205. Plantago subnuda Pilg.
  206. Plantago subspathulata Pilg.
  207. Plantago subulata L.
  208. Plantago tanalensis Baker; ranjiva
  209. Plantago tandilensis (Pilg.) Rahn
  210. Plantago tasmanica Hook.fil.
  211. Plantago tatarica Decne.
  212. Plantago tehuelcha Speg.
  213. Plantago tenuiflora Waldst. & Kit.
  214. Plantago tenuipala (Rahn) Rahn
  215. Plantago tolucensis Pilg.
  216. Plantago tomentosa Lam.
  217. Plantago triandra Berggr.
  218. Plantago trichophora Merr. & L.M.Perry
  219. Plantago trinitatis Rahn
  220. Plantago truncata Cham. & Schltdl.
  221. Plantago tubulosa Decne.
  222. Plantago tunetana Murb.
  223. Plantago turficola Rahn
  224. Plantago turrifera B.G.Briggs, Carolin & Pulley
  225. Plantago tweedyi A.Gray
  226. Plantago udicola Meudt & Garn.-Jones
  227. Plantago uliginosa F.W.Schmidt
  228. Plantago unibracteata Rahn
  229. Plantago uniglumis Wallr. ex Walp.
  230. Plantago urvillei Opiz
  231. Plantago varia R.Br.
  232. Plantago veadeirensis Hassemer
  233. Plantago ventanensis Pilg.
  234. Plantago venturii Pilg.
  235. Plantago virginica L.
  236. Plantago webbii Barnéoud
  237. Plantago weddelliana Decne.
  238. Plantago weldenii Rchb.
  239. Plantago wrightiana Decne.
  240. Plantago zoellneriana Hassemer
  241. Plantago ×argyrostachys Borbás
  242. Plantago ×mixta Domin

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Flora of North America, pristupljeno 28. kolovoza 2024.
  2. Albach, D. C., Meudt, H. M. & Oxelman, B. 2005. Piecing together the "new" PlantaginaceaeArhivirana inačica izvorne stranice od 26. lipnja 2010. (Wayback Machine). American Journal of Botany 92: 297–315.
  3. Kew, Distribution, pristupljeno 16. kolovoza 2024.
  4. C.Michael Hogan (2008) Morro Creek, ed. by A. Burnham

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]