Prijeđi na sadržaj

Selenij

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Selen)
»Selen«, »članak o biljki« i »Celer« preusmjeravaju ovamo. Za druga značenja pogledajte Selen (razdvojba).

selenij
Osnovna svojstva

Element
Simbol
Atomski broj

selenij
Se
34
Kemijska skupina nemetali
Grupa, perioda, Blok 16, 4, p
Izgled crna krutina
Gustoća1 4810 kg/m3
Tvrdoća 736 MPa (HB), 2,0 (Mohsova skala)
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2

(25 °C) 23,363 J mol–1 K–1

Talište 221 °C
Vrelište3 685[1] °C
Toplina taljenja 6,69 kJ mol-1
Toplina isparavanja 95,48 kJ mol-1

1 pri standardnom tlaku i temperaturi
2 pri konstantnom tlaku ili volumenu
3 pri standardnom tlaku

Atomska svojstva
Atomska masa 78,96(3)
Elektronska konfiguracija [Ar] 3d10 4s2 4p4[1]

Selenij je kemijski element atomskog (rednog) broja 34 i atomske mase 78,96(3). U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Se.

Selenij (poznat i kao selen) je nemetal, srodan sumporu i teluriju. U prirodi je rijedak u elementarnom obliku. U većim količinama je otrovan, no u tragovima je esencijalan za stanice većine životinja, budući je bitan sastojak enzima glutationa peroksidaze i tioredoksina reduktaze, kao i tri enzima deiodinaze, koji su sastavni dio hormona štitnjače. Potreba za selenijem kod biljaka zavisi od vrste.

Danas mu je glavni izvor anodni mulj koji nastaje pri elektrolitičkom dobivanju bakra. Selenij se industrijski najčešće dobiva iz minerala selenida iz ruda bakra, srebra ili olova. Nastaje kao nusprodukt u obradi ovih ruda. Također nastaje u proizvodnji sumporne kiseline.

Selenij je 1817. godine otkrio Jöns Jakob Berzelius, švedski kemičar i izumitelj te mu je nadjenuo ime prema grčkoj riječi σελήνη (selene), što znači "Mjesec". Dobio ga je u mulju koji nastaje pri proizvodnji sumporne kiseline.

Poznato je više alotropskih modifikacija selenija, od sivog heksagonskog do amorfnog crvene boje. Zbog fotoelektričkog svojstva koristi se u elektronici. Upotrebljava se pri izradi fotoosjetljivih slojeva za fotokopiranje, u industriji guma, u proizvodnji katalizatora, za bojenje stakla i drugdje. U zemljinoj kori je rijedak i pojavljuje se uz sumpor i njegove spojeve. U tragovima se javlja u organizmu ljudi i životinja (kosti, zubi, mlijeko). Selenijeve pare i njegovi spojevi su otrovni. Selenij se u ljudskom organizmu nalazi u sastavu enzima koji kataliziraju razgradnju peroksida u stanicama. Smatra se da ima djelovanje slično vitaminu E. Ako ga ima više, potiče nastajanje karcinoma. Selenij i njegovi spojevi boje staklo i emajl ružičastim i crvenim nijansama, a koristi se i za uklanjanje zelene boje stakla.

Logotip Wječnika
Logotip Wječnika
Wječnik ima rječničku natuknicu Selenij

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Sebastian Blumentritt Periodensystem der Elemente, 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka) 2012., ISBN 978-3-942-53009-5, str. 1


Nedovršeni članak Selenij koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.