Razgovor o predlošku:Svjetska baština u Srbiji

UNESCO ne određuje granice među državama, a ni UN. Pogledati i na disclaimer koji se stavlja na sve zemljovide koje se izradi u UN-u.

Od četiri države koje graniče s Kosovom, tri mu priznaju samostalnost.
Od osam država koje graniče sa Srbijom, dvije ne priznaju Kosovo.
Srbija ne priznaje Kosovo, ali ni Kosovo (za sad) ne priznaje Srbiju.
Primjerice dvije se Koreje međusobno ne priznaju.

Bugoslav (razgovor) 17:24, 17. lipnja 2010. (CEST)

Kosovo je višenacionalna republika, po svomu Ustavu, tako da o isključivom pripadanju srbijanskoj povijesti - nema govora. Također, za vrijeme Osmanskoga Carstva, Albanci su čuvali vjerske objekte Srba i Crnogoraca. O tomu imaš kod Branka Horvata, Kosovsko pitanje, Globus, Zagreb, 1989.

Također, ako će se ovi spomenici na Kosovu i dalje navoditi, onda je državna zastava Republike Srbije ne prikladna. Uostalom, u Ustavu Republike Srbije, prva se navodi narodna zastava.

I dalje sam protiv ovakvoga navođenja, jer ti spomenici pripadaju srpskoj nacionalnoj manjini na Kosovu, a ne državi Srbiji, bez obzira na formalnog vlasnika. Tim će se spomenicima prije svega služiti oni koji na Kosovu žive - tj. Kosovci, a vjerujem da će i Kosovari znati cijeniti svoju višenacionalnu baštinu.

To je kao da se manastir Lepavina proglasi za spomenik Republike Srbije.

Ukoliko se to već misli stavljati u predložak onda se one spomenike koji su na teritoriju Republike Srbije treba skupiti u jednu skupinu, a u drugu skupinu one koji su na teritoriju Republike Kosovo. S tim da bi prvi bili označeni državnom zastavom Republike Srbije, a drugi državnom zastavom Republike Kosovo, s tim da bi u zagradi bila narodna zastava Republike Srbije (dakle iza državne zastave Kosova, i u zagradi).

Toliko, za sad. -- Bugoslav (razgovor) 15:00, 18. lipnja 2010. (CEST)

Ali sve ovo je tvoje originalno istraživanje, koje nije referencirano, niti može biti. Samim tim, nije za vikipediju. Jedina relevantna referenca za ovo je UNESCO, koji se ni ne bavi granicama, nego zemljama koje su PRIJAVILE baštinu, i zemlje u kojima je ta baština registrovana. to Kosovo nije. --WhiteWriter ^piše 00:32, 12. svibnja 2012. (CEST)

Odgovor

Nepotkrijepljene izjave o izvornom istraživanju nisu prihvatljive. U svom sam komentaru na ovaj predložak dao i literaturu iz koje je razvidno da su Albanci čuvali spomenike na Kosovu. Postojala je čak i posebna dužnost na koju se obvezivalo besom.

Republika Kosovo ima pravo uređivati zemljišne knjige, a ne UNESCO.

Citat:
In a number of other important Serbian Orthodox monasteries in Kosovo (Visoko Dečani, Devič, and the patriarchate of Peć) protection was formalised in the institution of the so-called manastirske vojvode (Serbian) or vojvodat e kishës (Albanian), i.e. monastery 'dukes' or guards. They were provided by powerful Muslim Albanian clans who posted one of their members in the monastery to guard it against outside attacks, and in return they received payments or certain privileges. This has probably saved these sanctuaries from destruction, especially in times of war and upheaval. Sometimes these guards also provided pilgrims who travelled to the shrine with protection against bandits. (...) In the patriarchate of Peć relations with the monastery vojvoda were broken off in the beginning of the 1980s, whereas in Visoki Dečani this institution continued to exist until 1991, when the Albanian guard resigned for political reasons (Djuričić 1994:690–1).

• Gornji citat je iz djela (str. 72.): Ger (Gerlachlus) Duijzings, Religion and the Politics of Identity in Kosovo, London : C. Hurst & Co. (Publishers) Ltd., 2000., ISBN 1-85065-392-5, ISBN 1-85065-431-X, ISBN 978-1-85065-431-5, str. 72.

Citat: Many of Kosovo's best highlights are to be found here, including the Visoki Dečani Monastery, Hadum Mosque and the old bazaar in Gjakova, the Serb Orthodox Patriarchate in Peć and traditional kullas in Isniq and Dranoc. (str. 149.).

Gornji citat (iako ne odgovaram za svako slovo; Visoki Dečani se spominju 6 puta) je iz ovoga djela:

• Gail Warrander, Verena Knaus, Kosovo, 2nd edition, Chalfont St Peter : Bradt Travel Guides Ltd; Guilford, Conn. : The Globe Pequot Press Inc, studenoga 2010., ISBN 1-84162-331-8, ISBN 978-1-84162-331-3, str. 149.

Uporaba jednoga izvora, primjerice EBU, dovodi do ovakvih lažnih prikaza, a sve temeljem izravnog unošenja nekih "službenih" stajališta sa EBU-ove web-stranice.

en:Croatian grammar [1] (vidi uvodnu napomenu) spojena je temeljem lažno prikazanog konsenzusa.

Zanimljiv mi je članak Srpsko-albansko prijateljstvo (sada je pobrisan uz privolu). U raspravi je prethodno navedena knjiga Branko Horvat, Kosovsko pitanje, Plava biblioteka, Zagreb : Globus, 1988., ISBN 86-343-0447-7 (COBISS.SR).

Vidim kako ti je jako stalo postavljati u prvi plan neke države, neka državna područja, neke državne zastave i zastavice, Razgovor o predlošku:Lokacijska karta Srbija, slučaj Brod (RS) ima toga, stvarno previše. Nema jednog i najboljeg izvora, čudim se kako to nije uočeno iz prethodnih iskustava. -- Bugoslav ^(razg.) 12. svibnja 2012., 15:40 (CEST)

Pa tako je, Bugoslave, tačno to i ja kažem. Svakako nema jednog i jedinog pouzdanog izvora, tako da se MORAJU prikazati svi pogledi i svi izvori, a ne samo jedni, i jedna strana. Ne znam po čemu su autorske reference da su albanci nekada čuvali manastir važnije od zvanične nominacije i sajta ujedinjenih nacija... Iskreno, ovoga nema nigde drugde. Pogledajte sve ostale vikipedije... --WhiteWriter ^piše 16:03, 12. svibnja 2012. (CEST)

 Komentar: Čini mi se kako si malo prije zborio drukčije?

 »Jedina relevantna referenca za ovo je UNESCO (…)«

(WhiteWriter 00:32:57, 12. svibnja 2012. (CEST). Podcrtao Bugoslav 16:18, 12. svibnja 2012. (CEST).)

Nemoj o prikazivanju svih strana, a predložak {{svjetska baština u Srbiji}} dovoljno (ako ne i previše) nameće jednu priču i jednu sliku. Pogledaj isti ovaj predložak na tzv. hbs.wiki. Molim te, prestani s tim da suradnici ove Wikipedije trebaju usklađivati sadržaj s drugim projektima. Kako ono reče, bez izvornog istraživanja? -- Bugoslav ^(razg.) 12. svibnja 2012., 16:18 (CEST)

Ma ovo je ok, ja i nisam mislio na direktno ovaj članak, već da to da se u relevatnim člancima dodaju obe strane. Ovo je ok, nije baš najsrećnije, ali ok.. --WhiteWriter ^piše 16:34, 12. svibnja 2012. (CEST)