Prvomajska

Prvomajska je bila tvornica alatnih strojeva osnovana 1946. godine u Zagrebu. Nastala je iz radionice braće Jaroslava i Vladimira Ševčika. Bila je najveći jugoslavenski proizvođač alatnih strojeva, zapošljavajući do 7.500 radnika u 1980-ima na više lokacija. Proizvodila je alatne strojeve, hidraulične sustave, mjerne instrumente, zupčanike i mnoge druge proizvode. Do 2009. mnogi njezini pogoni su ugašeni ili pripojeni drugim poduzećima, osim Prvomajske Zagreb d.o.o. i ITAS-Prvomajske iz Ivanca, koja je do 2015. zapošljavala 240 radnika.

Povijest tvornice

Počeci tvornice sežu u 1922. godinu, kad su braća Ševčik osnovala mehaničku radionicu u Zagrebu. Tijekom godina proširivali su proizvodnju. Do kasnih 1930-ih proizvodili su vlastite alatne strojeve, uključujući tokarski stroj TES-3, koji je označio početak njihove proizvodnje alatnih strojeva, a 1941. postali su industrijsko poduzeće.

Radionica je 1945. zapošljavala 180 radnika, a 1946. je nacionalizirana i dobila naziv „Prvomajska”. Nakon spajanja s Tvornicom hidrauličnih strojeva 1949., poduzeće je nastavilo rast i decentralizaciju, uključujući mnoge nove pogone. Širila se i spajanjem s raznim tvornicama, uključujući one u Raši, Ivancu, Splitu, Golubovcu, Donjoj Stubici, Loboru, Drnišu i Ozlju. U proizvodnji se ističu tokarilice, glodalice i specijalni strojevi, a 1970-ih uvođeni su numerički upravljani strojevi (CNC), čime je revolucionizirana proizvodnja alatnih strojeva u Hrvatskoj. Također je proizvodila hidrauličke sustave, mjerne instrumente, zupčanike i druge komponente za razne industrije, isporučujući preko 80.000 strojeva tijekom svog vrhunca.

Izvoz je bio ključni segment poslovanja poduzeća. Prvomajska je izvozila 60-80% svoje proizvodnje u više od 50 zemalja Europe, Bliskog istoka, Afrike i Amerike. Osnovala je tvornice, Fanamher u Meksiku i Macmon AG u Dübendorfu u Njemačkoj, povećavši time globalnu prisutnost i surađujući s velikim međunarodnim partnerima.

Proizvodnja Prvomajske bila je visoko integrirana, s vlastitim ljevaonicama, projektnim odjelima, pa čak i specijaliziranom tvornicom alatnih strojeva za složene proizvodne linije. Značajno je pridonijela industrijskoj automatizaciji u regiji i pomogla pionirskom upravljanju kompjuteriziranim procesima. Tvrtka je održavala istraživačko-razvojna partnerstva s hrvatskim sveučilištima i surađivala sa stranim proizvođačima. Tehnološki razvoj bio je usmjeren na inovacije, kao što su automatizacija proizvodnje, računalno vođenje procesa i razvoj novih proizvoda. Tvornica je predstavila više od 470 novih proizvoda, uključujući specijalizirane alatne strojeve za različite industrije.

Obrazovanje radnika bio je važan aspekt, pa je Prvomajska osnovala Tehničku školu za odrasle i Institut za alatne strojeve.

Prvomajska je bila ključni igrač u industrijskoj proizvodnji Jugoslavije i Hrvatske, poznata po inovacijama, tehnološkom napretku i uspješnom izvozu. Na svom vrhuncu, proizvodi Prvomajske bili su naširoko korišteni u industrijama od automobilske do zrakoplovne, a imala je i jaku izvoznu prisutnost u cijelom svijetu.

Nakon privatizacije 1990-ih, mnogi su pogoni Prvomajske ugašeni ili spojeni, a preživjela su dva subjekta usmjerena na održavanje alatnih strojeva, Prvomajska Zagreb d.o.o. i ITAS-Prvomajska iz Ivanca.

Kadrovi

Vodeći stručnjaci i znanstvenici koji su dali najveći doprinos razvoju inovacija i tehnologije tijekom postojanja Prvomajske bili su: Božidar Liščić, Elso Kuljanić, Branimir Milčić i ostali.

Direktori Prvomajske do 1990., kada ju je Vlada RH preimenovala, bili su:

• Rudi Novak (1948. – 1950.)
• Vjekoslav Brlek (1950. – 1952.)
• Vilim Meško (1952. – 1955.)
• Dragutin Plašč (1955. – 1962.)
• Vitomir Gašparović (1962. – 1969.)
• Ivica Smojver (1969. – 1972.)
• Antun Crneka (1973. – 1990.)

Unutarnje poveznice

• Prvomajska Zagreb d.o.o.
• ITAS-Prvomajska
• NK Prvomajska Zagreb