Prijeđi na sadržaj

Prozerpina

Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Prozerpina. Za druga značenja pogledajte Prozerpina (razdvojba).
Rossetti: Prozerpina, prikazana sa šipkom

Prozerpina (Proserpine, Prosperine ili Prosperina) je rimska božica. Njezin je grčki pandan Perzefona. Prozerpina je kći božice zemljoradnje Cerere i Jupitera, boga neba. Opisana je kao mlada lijepa djevojka.

Otmica Prozerpine

[uredi | uredi kôd]

Venera, božica ljepote, htjela je donijeti ljubav Plutonu. Poslala je svog sina Amora da ispali čarobnu strijelu ljubavi prema Plutonu. Pluton je bio pogođen i zaljubio se. Prozerpina je bila na Siciliji, na otoku koje je njezina majka jako voljela. Igrala se s nimfama i brala cvijeće. Iz vulkana Etna došao je Pluton i odveo ju u podzemlje (Had). Pluton je Prozerpini bio stric, a ona se udala za njega i postala kraljica podzemlja. Cerera je prošla cijelu Zemlju tražeći svoju kćer. Bila je vrlo tužna te je zaboravila na usjeve i plodove, pa je priroda opustjela. Odbila se vratiti na planinu Olimp. Hodala je Zemljom stvarajući pustinju. Jupiter je bio zabrinut za svoju sestru Cereru i svoju kćer Prozerpinu pa je poslao Merkura, svog sina, da nađe Prozerpinu kod Plutona. Pluton je odbio pustiti svoju ženu, tvdeći da je ona njegova i zato što je pojela zrnje šipka. Ali postignut je dogovor - Prozerpina će ostati 6 mjeseci kod njega, ostatak godine kod majke. To je dovelo do smjene godišnjih doba.

Sličnost s grčkom mitologijom

[uredi | uredi kôd]

Grčki pandan Prozerpini je Perzefona. Njihova su imena slična, a obje su kraljice podzemlja. Identičan je način otmice, ali ne i mjesto otmice. Naime, u rimskom mitu Prozerpina je oteta na Siciliji, a u grčkom mitu na polju u Grčkoj. Rimljanin Klaudije je ustvrdio da je mit o Perzefoni sličan mitu o Orfeju i Euridici. Taj mit je gotovo u potpunosti isti, i u Grčkoj, i u Rimu.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Prozerpina