Prijeđi na sadržaj

Pečurke

Izvor: Wikipedija
Agaricus
Pečurka - Agaricus campestris
Sistematika
Carstvo:Fungi
Koljeno:Basidiomycota
Razred:Agaricomycetes
Red:Agaricales
Porodica:Agaricaceae
Rod:Agaricus
Raznolikost
Oko 300 vrsta
Tipična vrsta
Agaricus campestris
Sinonimi
Psalliota (Fr.) P.Kumm. (1871.)
Baze podataka

Pečurke (lat. Agaricus) je rod gljiva iz porodica pečurki (lat. Agaricaceae), reda listićarki (lat. Agaricales). Plodište im se sastoji od klobuka, listića i stručka s vjenčićem, a otrusina je tamnosmeđa. Žive kao saprotrofi (organizmi koji se hrane mrtvom organskom tvari) u šumama, parkovima i na travnjacima. Većina je pečurki jestiva, no ima i nekoliko otrovnih vrsta. Najpoznatije su vrste plemenita pečurka ili šampinjon (lat. Agaricus bisporus), pečurka ili rudnjača (lat. Agaricus campester), šumska pečurka ili anisova pečurka (lat. Agaricus sylvicola) i otrovna pečurka ili karbolna pečurka (lat. Agaricus xanthodermus).[1] Pečurke su prilično mesnate, bijele; listići su u mladosti ružičasti, kasnije čokoladnosmeđi ili gotovo crni; otrusina je purpurnosmeđa; stručak je pun ili cjevastošupalj te nosi jednostruki ili dvostruki vjenčić; s kulinarskog stajališta ovaj rod ima izuzetnu važnost. Postoje i otrovne vrste kao na primjer otrovna pečurka (lat. Agaricus xanthoderma Gen.). Pojedine vrste imaju promjer klobuka i do 35 centimetara.[2] Pečurke su rod gljiva koji sadrži i jestive i otrovne vrste, s možda preko 300 vrsta širom svijeta.[3][4] Rod uključuje plemenitu pečurku ili šampinjon (lat. Agaricus bisporus) i rudnjača ili pečurku (lat. Agaricus campestris), glavne uzgajane gljive Zapada.

Otrovne pečurke

[uredi | uredi kôd]

Gljive ovog roda su uglavnom jestive, ali postoje i otrovne vrste kao na primjer otrovna pečurka (lat. Agaricus xanthoderma Gen.).

Popis otrovnih gljiva roda Agaricus

[uredi | uredi kôd]
Otrovne gljive roda Agaricus
Znanstveni naziv Narodni naziv Aktivni tvar Otrovnost Stanište Sličnosti Slika
Agaricus moelleri
Wasser (1976.)
Šarena pečurka Fenol, kao i diazo-spojevi i hidrazin Gastrointestalni sindrom trovanja Raste u skupinama na vlažnim šumskim terenima i po šumskim čistinama. Agaricus campestris
Agaricus xanthodermus
Genevier
Otrovna pečurka Fenol, kao i diazo-spojevi i hidrazin Gastrointestalni sindrom trovanja Uz putove, rubove livada, po žbunju, u parkovima Agaricus campestris

Jestive gljive roda Agaricus

[uredi | uredi kôd]
Jestive gljive roda Agaricus
Znanstveni naziv Narodni naziv Upotrebljivost Kakvoća Stanište Sličnosti Slika
Agaricus abruptibulbus Gomoljastonoga šumarica Jestiva Dobra je za jelo pripremljena na razne načine Raste u malim skupinama od 2 do 3 primjerka u crnogoričnim i bjelogoričnim šumama.
Agaricus arvensis, Amanita verna, Amanita phalloides
Agaricus arvensis Lipika Jestiva Može se pripremati na razne načine. Raste u malim skupinama uz okrajke crnogoričnih šuma, ali uspijeva i u listopadnim šumama te po grmlju i šumskim čistinama. Agaricus abruptibulbus, Agaricus macrosporus, Agaricus silvicola, Agaricus xanthodermus, Amanita verna, Amanita phalloides
Agaricus augustus Golema pečurka Jestiva Raste skupno u listopadnim i crnogoričnim šumama ljeti i u jesen. Agaricus perrarus
Agaricus benesii Benesijeva pečurka Jestiva Izvrsne kakvoće Raste ljeti i u jesen u listopadnim i crnogoričnim šumama, uz živice i na šumskim čistinama, nije česta vrsta Agaricus macrosporus
Agaricus bisporus Plemenita pečurka ili šampinjon Jestiva Odlične kvalitete; može se jesti i sirova Raste na pašnjacima, u vrtovima, parkovima, uz putove, voli rasti na dobrom pognojenom tlu Agaricus abruptibulbus, Agaricus macrosporus, Agaricus silvicola, Agaricus xanthodermus, Amanita verna, Amanita phalloides
Agaricus bitorquis Dvoprstenasta pečurka Jestiva Izvrsne kakvoće Raste od svibnja do kraja jeseni u skupinama po travnatim terenima, uz putove i u parkovima; može se pronaći između pukotina na asfaltu ili na vrlo tvrdoj zemlji. Agaricus spissicaulis
Agaricus campestris Pečurka ili rudnjača Jestiva Izvanredno ukusna, može se pripremati na razne načine. Raste skupno ili pojedinačno od svibnja do kraja jeseni po livadama, pašnjacima, raznim torovima za stoku i kukuruzištima Agaricus xanthodermus
Agaricus macrosporus Kračun Jestiv Izvrsne kakvoće U kasno ljeto raste u skupinama, krugovima ili linijama, a može i pojedinačno po pašnjacima, livadama i šumskim čistinama.
Agaricus silvaticus Šumarica (gljiva) Jestiva Dobra je za jelo pripremljena na razne načine Raste najčešće u crnogoričnim i miješanim šumama, uvijek na istom mjestu u velikim skupinama od lipnja do polovice rujna. Amanita muscaria, Agaricus xanthodermus
Agaricus silvicola Šumska pečurka Jestiva Izvrsne kakvoće, može se jesti i sirova Raste ljeti i u jesen skupno po 2 do 3 primjerka u crnogoričnim i miješanim šumama. Agaricus arvensis, Agaricus macrosporus, Amanita verna, Amanita phalloides
Agaricus vaporarius Resasta pečurka Jestiva Raste ljeti i u jesen u skupinama na plodnom tlu, uz putove, na odbačenom humusu, parkovima i vrtovima.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. pečurke, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2020., pristupljeno 30. 12. 2020
  2. Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.
  3. Bas C. (1991). A short introduction to the ecology, taxonomy and nomenclature of the genus Agaricus, 21–24. In L.J.L.D. Van Griensven (ed.), Genetics and breeding of Agaricus. Pudoc, Wageningen, The Netherlands.
  4. Capelli A. (1984). Agaricus. L.: Fr. (Psalliota Fr.). Liberia editrice Bella Giovanna, Saronno, Italy

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Agaricus
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Agaricus
Wikivrste imaju podatke o taksonu Agaricus