Prijeđi na sadržaj

Omišalj

Koordinate: 45°13′N 14°34′E / 45.21°N 14.56°E / 45.21; 14.56
Izvor: Wikipedija
Omišalj

grb
Jedrilice i jahte u Omišaljskoj luci.
Država Hrvatska
Županija Primorsko-goranska

NačelnikMirela Ahmetović
Naselja2 općinska naselja

Površina36,5 km2[1]
Površina središta29,9 km2
Koordinate45°13′N 14°34′E / 45.21°N 14.56°E / 45.21; 14.56

Stanovništvo (2021.)
Ukupno2992 [2]
– gustoća82 st./km2
Urbano1877
– gustoća63 st./km2

Odredišna pošta51511 Malinska [3]
Stranicaomisalj.hr

Zemljovid

Omišalj na zemljovidu Hrvatske
Omišalj
Omišalj

Omišalj na zemljovidu Hrvatske

Omišalj je općina u zapadnoj Hrvatskoj. Nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji, na otoku Krku.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Omišalj je smješten na sjeverozapadnom dijelu otoka Krka, na dijelu na kojem se otok najviše približava kopnu. Izdižući se na strmoj stijeni, Omišalj dominira okolnim prostorom Kvarnera.[4]

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]
Općina Omišalj: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1402
1541
1686
1816
1860
1803
1670
1555
1270
1170
949
976
1235
2723
2998
2983
2992
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Krk.Sadrži dio podataka općine Malinska – Dubašnica u 1991. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Omišalj: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1329
1460
1595
1697
1747
1651
1529
1414
1095
1017
791
765
914
1554
1790
1868
1877
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Uprava

[uredi | uredi kôd]

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Glagoljaški natpis iz 1405. na pročelju Crkve Uznesenja Marijina u Omišlju

Iako se Omišalj spominje u XII. st. kao "Castri musculi" (od lat. "Ad musculi" - mjesto školjaka) Omišalj ima predhistorijske temelje. Njegov se razvoj može pratiti od liburnijskih i rimskih vremena, pa preko krčkih knezova Frankopana do danas. Na području stare gradske jezgre postojala je prapovijesna gradina (kastelijer). Na kraju prapovijesti Omišalj je naseljen Liburnima Fertinatima i Kuriktima

Područje današnje općine Omišalj bilo je 49. godine prije Krista poprište važne pomorske bitke koja se odigrala na širem području uvale Voz, odnosno rta Bejavec i Tihog kanala, mjestu na kojem se otok Krk najviše približava kopnu. Bitka predstavlja jednu od najkrvavijih epizoda u građanskom ratu između Cezara i Pompeja, a sam Cezar je više puta spominje u svom djelu O građanskom ratu pod nazivom Ad Curictam (pored Krka). Rimljani stanovništvu Krka krajem I.st. daju povlašten status, a njihova središta Curicum (Krk) i Fulfinum postaju rimski gradići, municipiji.

Po dolasku na ove prostore u VII. stoljeću, Hrvati najprije zaposjedaju priobalje, a nedugo nakon toga i otok Krk. Prva skupina zaposjeda sjeverni dio otoka od Omišlja sve do Dubašnice. O tome govori svjedoči karakteristično če - jedinstven i najstariji oblik čakavštine, točnije čekavice, ishodišnog prahrvatskog govora. Čekavica nije karakteristična za ostale dijelove otoka, a u Omišlju se održala do danas.

Pod hrvatskim imenom Omišal prvi se put spominje 1453. godine u ispravi kojom knez Ivan Frankopan prodaje pasište Ert našim vermin dobrim slugam popom i svemu puku od našeg grada Omišla.

Omišalj je još od XI. st. važan centar pismenosti i glagoljaštva, a prvi pisani spomenici potječu iz 12.st. Prepisivanjem knjiga bavio se i Vid, «pisec z Omišla», koji je za crkvu u Roču 1396. godine napisao brevijar poznat kao Brevijar Vida Omišljanina (knjiga se čuva u Nacionalnoj biblioteci u Beču). Najstariji poznati glagoljski misal, koji se pod nazivom Ilirico IV. (prva četvrtina 14. stoljeća) čuva u Vatikanskoj knjižnici, također potječe iz Omišlja.

Srednji je vijek na otoku Krku obilježen je vladavinom krčkih knezova Frankopana koji su Krk približili najvišim civilizacijskim dosezima toga doba. Najveće su im zasluge u promicanju kulture i umjetnosti i očuvanju hrvatskog jezika i glagoljice.

Zadnji krčki knez Ivan VII. Frankopan (koji je dao izgraditi omišaljsku kulu Kešte) nije se snašao među vojnim i političkim izazovima koji su ga zadesili. Kada je vojska ugarskog kralja Matije Korvina 1480., okupirala Omišalj on je bježeći «privremeno» Mlečanima predao otok. Kad su Mađari otišli Mlečani su preuzili vlast nad otokom koja je trajala sve do pada Mletačke Republike 1797. Omišalj je izgubio nekadašnju važnost, nastupilo je doba ekonomske i svake druge stagnacije uz otuđenja dobara i prirodnih resursa.

Početkom Austro-Ugarske uprave započinje faza novog poleta koja se očituje u uređenju uprave i sudstva, izradom katastra, gruntovnice, ali i na polju školstva, zdravstva i drugih javnih potreba.[5]

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]
Plaža i hotel Učka u Omišlju.

Današnji Omišalj, zahvaljujući podneblju, klimi, blizini mosta, zračne luke i grada Rijeke, privlačna je destinacija za brojne turiste.[4]

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Mirine.

Osobitu spomeničku vrijednost ima župna Crkva Uznesenja Marijina. Pretpostavlja se da je njezin početak u XII. stoljeću. Građena je kao trobrodna romanička bazilika, a tijekom vremena je pregrađivana i nadograđivana. Na pročelju crkve je prozorska rozeta s glagoljskim natpisom, djelo meštra Sinoge, ugrađena 1405. godine. U luneti portala je pleterni reljef s prikazom križa i palmi u predromaničkoj maniri. Uz to, u crkvu je ugrađeno još dvadesetak kamenih ulomaka s motivima pleterne ornamentike pa je velika vjerojatnost da je na istom mjestu postojala crkva ranog srednjeg vijeka. U crkvi se nalazi romanički, renesansni i barokni namještaj, a posebnu vrijednost predstavljaju oltarna pala na oltaru Srca Isusova i drveni triptih Jacobella del Fiore iz XV. stoljeća.

Fulfinum – Mirine, antički grad i ranokršćanski kompleks u uvali Sepen kod Omišlja.

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]

Kultura

[uredi | uredi kôd]

Šport

[uredi | uredi kôd]

Izvor

[uredi | uredi kôd]
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. a b http://www.tz-njivice-omisalj.hr/mirine.htmArhivirana inačica izvorne stranice od 14. srpnja 2009. (Wayback Machine) (pristupljeno 8. rujna 2009.) uz dopusnicu Turističke zajednice općine Njivice Omišalj
  5. – Turistička zajednica oćine Omišalj. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. lipnja 2013. Pristupljeno 27. prosinca 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Omišalj
Nedovršeni članak Omišalj koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.