Obalna vidra
| Obalna vidra | |
|---|---|
 | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Ugroženi | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Carnivora |
| Porodica: | Mustelidae |
| Potporodica: | Lutrinae |
| Rod: | Lontra Gray, 1843 |
| Vrsta: | L. felina |
| Dvojno ime | |
| Lontra felina (Molina, 1782) | |
| Rasprostranjenost | |
 | |
| Baze podataka | |
Obalna vidra (Lontra felina) rijedak je i slabo poznat morski sisavac, pripadnik porodice kuna (Mustelidae). Jedina su vrsta morskih vidri u Južnoj Americi, i rijetko zalaze u slatke vode ili estuarije. Njeno latinsko ime znači "vidra mačka", dok na španjolskom jeziku, obalnu vidru često se naziva "gato marino" – morska mačka.
Obalne vidre maleni su sisavci, rijetko dostižući duljinu veću od jednog metra i 4.5 kilograma težine. Krzno obalne vidre tamnosmeđe je boje na leđima, dok je trbušni dio prekriven svijetlosmeđim krznom. Zaštitne dlake prekrivaju kratko izolacijsko krzno sivkastog tona. Krzno je grublje i kruće od krzna morske vidre. Mnogi smatraju kako je to posljedica njihovog obitavanja u zoni zapljuskivanja valova gdje ih val lako može nanijeti na stijene.
Njihove prednje i stražnje šape imaju plivaće kožice, a njihov je rep kratak. Donja čeljust obalne vidre sadrži osam pari zubiju, dok gornja čeljust sadrži osam do devet pari. Zubi su prilagođeniji sječenju nego drobljenju. U ove vrste ne postoji seksualnog dimorfizma, i ženke imaju četiri bradavice.
Obalne vidre žive u samotno ili u manjim skupinama do tri jedinke. Teško ih je opaziti, plivaju nisko ispod vode, izlažući samo glavu i rep. Nije poznato jesu li teritorijalne ili ne, pošto su viđene borbe mužjaka, no i borbe parova tijekom sezone parenja. Borba zauzima mjesto na stijenama iznad morske površine koje su korištene za odmaranje, hranjenje i njegovanje krzna. Obalne vidre također su promatrane tijekom grupnog hvatanja velikih riba, no nije poznato koliko je česta ta navika.
Obalne su vidre dnevne životinje, prvenstveno aktivne tijekom dana.
Obalne vidre obitavaju na litoralnim područjima jugozapadne Amerike. Pronalazi ih se na obalama međuplimnih područja južnog Perua, čitave obale Čilea i najdaljih južnih dosega Argentine. Povremeno ih se viđa na Falklandskim Otocima.
Obalne vidre većinom nastanjuju kamenite obale s obiljem kelpa i morske trave i rijetko posjećuju estuarije i slatke vode. Prednost daju staništima sa snažnim vjetrovima i valovima, ne nalik većini drugih vrsta vidra, koje prednost daju mirnijim vodama. Pećine i pukotine u kamenitim obalama pružaju im skrovište, a jazbina često neće imati pristup s kopna nakon plime. Obalne vidre izbjegavaju pjeskovite plaže.
Prehrana obalnih vidri slabo je poznata, no vjeruje se kako njihovu prvenstvenu prehranu uključuju rakovi, morskim račićima, mekušci i ribe.
Obalne vidre monogamne su ili poligamne, a parenje se odvija u prosincu ili siječnju. Kote dvoje do petoro mladunčadi nakon gestacije koja traje od 60 do 70 dana, u siječnju, veljači ili ožujku. Mladunčad ostaje uz majku sljedećih 10 mjeseci, i ponekad mogu biti viđeni na majčinom trbuhu dok ona pliva leđno, na način kao što to čine morske vidre. Roditelji hrane mladunčad i uče ih kako loviti.
 | Wikivrste imaju podatke o taksonu obalnoj vidri |