Prijeđi na sadržaj

Oaxaca de Juárez

Koordinate: 17°04.04′N 96°43.12′W / 17.06733°N 96.71867°W / 17.06733; -96.71867
Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Oaxaca, Oaxaca)
Oaxaca
Oaxaca de Juárez

Panorama Oaxace
Nadimak: la Verde Antequera (Zelena Antequera)
Država Meksiko
PokrajinaOaxaca
Osnutak1486.
Status općine1879.
OsnivačCar Ahuitzotl
Vlast
 • Načelnik općineFrancisco Martínez Neri (2022.–) (MRN (Movimiento Regeneración Nacional))
Površina
 • Ukupna218 km²
Visina1.555 m
Koordinate17°04.04′N 96°43.12′W / 17.06733°N 96.71867°W / 17.06733; -96.71867
Stanovništvo (2020.)
 • Entitet258.913
(929 stan/km²)
 • Metropolitansko područje713.925
Vremenska zonaUTC-6 (UTC-6)
 • Ljeto (DST)UTC-5 (UTC-5)
Poštanski broj68000
Pozivni broj951
Stranicamunicipiodeoaxaca.gob.mx
Zemljovid
Oaxaca na zemljovidu Meksika
Oaxaca
Oaxaca

Oaxaca, ili punim imenom Oaxaca de Juárez, (zapotečki: La’a, mikstečki: Ñuu Nunduva, nahuatl: Huaxayacac) glavni je i najveći grad istoimene meksičke države Oaxaca. Nalazi se na jugu, od Meksičkog gorja Sierra Madre do obala rijeke Atoyac, na nadmorskoj visini od 1.555 metara. Broj stanovnika Oaxace, po podatcima iz 2006., iznosio je 265.006, dok je 2010. zabilježeno 258.913 stanovnika[1].

U gospodarstvu grad se uglavnom oslanja na turizam koji se bazira na velikom broju građevina iz kolonijalnog razdoblja, ali i pretkolumbovskim spomenicima kultura naroda Zapotec i Mixtec.[2] Grad je, zajedno s arheološkim lokalitetom Monte Alban, upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi 1987. godine[3] kao „primjer španjolskog kolonijalnog urbanizma pravilne mreže ulica, gdje su izvanredne i jedinstvene građevine svojom masivnošću i načinima gradnje prilagođene području koja je sklono potresima”.

Fotografija od 360° trga Alameda de León u Oaxaca de Juárezu
Fotografija od 360° trga Alameda de León u Oaxaca de Juárezu

U gradu se svake godine održava cjelomjesečni kulturni festival Guelaguatza kojim se odaje počast domorodačkoj princezi Donaji koja je obezglavljena u godinama netom nakon španjolskog osvajanja Meksika.[4] Na festivalu se održavaju oaxacanski plesovi, glazba i izbor najljepše domorodačke ljepotice.[5]

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Zapotečki grad Monte Albán se nalazi samo 8 km od središta Oaxace.
Povijesni plan grada iz 1848. godine

U uskoj dolini Oaxaca su postojala naselja Zapoteca i Mixteca dulje od 1.500 godina prije dolaska španjolskih konkvistadora. Najvažnija njihova naselja su bila obližnji Monte Alban i Mitla. Asteci su osvojili dolinu i između 1487. i 1523. godine car Ahuitzotl dao je osnovati Huaxyacac, što znači „između drveća huaje” (lokalno drvo Leucaena leucocephala). Na ovom strateškom mjestu ispod brda Cerro (Veliko brdo) del Fortín Asteci su kontrolirali Zapotečku prijestolnicu Zaachilu i trgovački put za Tehuantepec na meksičkoj visoravni.

Kada su Španjolci pod vodstvom kapetana Francisca de Orozca i oko 400 Asteka došli do grada 1521. godine, okončali su jedan od brojnih ratova Mixteca i Zapoteca. Odmah sljedeće godine su počeli graditi katedralu i španjolsko naselje neovisno od vlasti Hernána Cortésa koji se smjestio u Tenochtitlanu. Cortes, koji je želio cijelo ovo područje za sebe, poslao je Pedra de Alvarada da protjera doseljenike, no oni su se obratili izravno španjolskom dvoru koji im je odobrio naselje 1526. godine. Cortes ih je pokušao još jednom protjerati, ali su oni 1529. godine dobili zaštitu novog meksičkog potkralja Nuña de Guzmána, te su po njegovom rodnom gradu Antequeri, novo naselje nazvali Nueva Antequera. Tada je nastao pravilni plan ulica arhitekta Juana Peláeza de Berrioa.[6] Nadimak la Verde Antequera („Zelena Antequera”) dobio je po činjenici da su brojne zgrade izgrađene od lokalnog zelenkastog kamena.

Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva, dodijelio je naselju titulu grada 1532. godine kako bi se osamostalili od Cortesovog pritiska koji je posjedovao gotovo sva okolna naselja. Ime grada je hispanizirano u Guajaca, te naposljetku u Oaxaca. Imenu grada je 1872. dodato „de Juárez“ u čast meksičkog predsjednika Benita Juáreza, koji je u tom gradu počeo svoju političku karijeru.

Od 1696. do 30. rujna 1999. godine, Oaxacu je potreslo dvadesetak potresa jačih od 7 stupnjeva po Richterovoj ljestvici.

God. 1821., nakon osamostaljenja Meksika, grad Oaxaca je postao sjedište istoimene pokrajine, a 1872. godine je imenu dodano i "de Juárez", u čast Benita Juáreza koji je ovdje započeo svoju političku karijeru.

Grad je 2006. goidne bio mjestom petomjesečnih protesta koji su započeli kao „nastavnički štrajk” u svibnju, a prerastao je u općedruštvene nerede u kojima je između ostalih ubijen i novinar-amater Brad Will. Naposljetku su 10.000 pripadnika federalne policije i vojske ugušili nerede 27. listopada 2006. godine, ali je osnovan pokret „Pučki savjet stanovnika Oaxace” (Asamblea Popular de los Pueblos de Oaxaca ili APPO) koji su svojim djelovanjem doveli do nezadovoljstva naroda koji je na izborima 2010. godine smijenio guvernera Ulisesa Ruiza Ortiza i na čelo države doveo dotadašnjeg gradonačelnika Oaxace, Gabina Cué Monteaguda.[7]

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Basílica de Nuestra Señora de la Soledad
Kampus Autonomnog sveučilišta Benito Juárez de Oaxaca

Moderan grad je, pošteđen evolucijom grada, nasreću sačuvao povijesno središte s ukupno 1.200 povijesnih spomenika. Grad Oaxaca sa svojim šahovskim planom izvrstan je primjer španjolskog kolonijalnog urbanizma, a čvrstoća i volumen njegovih građevina, pravih umjetničkih djela arhitekture, svjedoče kako je njegova gradnja bila prilagođena seizmičkim karakteristikama kraja<ref name=UNESCO></.

Glavni vjerski spomenici (katedrala, Santo Domingo, San Francisco, San Agustín, San Filipo Neri, Soledad, itd.), vrhunske patricijske gradske kuće (npr. Kuća Cortés), te cijela ulica u nizu s drugim stanovima čine skladu baroknu panoramu koja predstavlja primjer bivših kolonijalnih gradova čiji su spomenci ostali netaknuti. Fine arhitektonske kvalitete odlikuju i historicističke zgrade iz 19. stoljeća.

  • Crkva svetog Dominika
    Crkva svetog Dominika
  • Katedrala Oaxace
    Katedrala Oaxace
  • Stara kolonijalna ulica u središtu grada
    Stara kolonijalna ulica u središtu grada
  • Kazalište Macedonio Alcalá
    Kazalište Macedonio Alcalá
  • Festival Guelaguetza
    Festival Guelaguetza

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Principales resultados por localidad 2010 (ITER), Instituto Nacional de Estadística y Geografía (2010) (šp.) Pristupljeno 14. srpnja 2022.
  2. ↑ Ricardo Rivera Rosas, The measurement of the economic impact and damage to Oaxaca City tourism economy, after the sociopolitical movement in 2006.[neaktivna poveznica] (engl.) PDF izviješće iz 2008. god. s 9. internacionalnog foruma turističkih statistika.
  3. ↑ Povijesno središte Oaxace i arheološki lokalitet Monte Alban na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Posjećeno 14. srpnja 2022.
  4. ↑ Enciclopedia de los Municipios de Mexico-Oaxaca:Oaxaca de Juárez  Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. siječnja 2013. (Wayback Machine) (šp.) Preuzeto 28. studenog 2011.
  5. ↑ Guelaguetza  Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. kolovoza 2009. (Wayback Machine) na službenim stranicama općine Oaxaca (šp.) Preuzeto 28. studenog 2011.
  6. ↑ Fundación e historia de Oaxaca de Juárez (šp.) Preuzeto 29. studenog 2011.
  7. ↑ PRI loses Oaxaca, takes PAN states  Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. kolovoza 2010. (Wayback Machine), Mexico City: The News, 5. srpnja 2010. (engl.) Preuzeto 29. studenog 2011.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Oaxaca de Juárez
v • u
Svjetska baština u Meksiku
Kulturna baština (27)
Akvedukt Padrea Temblequea (2015.) • Hospicij Cabañas u Guadalajari (1997.) • Camino Real de Tierra Adentro (2010.) • Povijesni utvrđeni grad Campeche 1999.) • Casa Luis Barragán (2004.) • Ruševine Chichen Itze (1988.) • Središnji gradski kampus sveučilišta UNAM (2007.) • Pretkolumbovski grad El Tajín (1992.) • Franjevačke misije Sierra Gorde u Querétaru (2003.) • Povijesno središte i rudnici Guanajuata (1988.) • Povijesno središte grada Meksika i Xochimilco (1987.) • Stari dio grada Morelia (1991.) • Stari grad Oaxaca i ruševine Monte Albána (1987.) • Pretkolumbovski grad i nacionalni park Palenque (1987.) • Arheološki lokalitet Paquimé, Casas Grandes (1998.) • Samostani na padinama Popocatépetla (1994.) • Povijesno središte Puebla (1987.) • Utvrđeni grad San Miguel de Allende i Atotonilco svetište (2008.) • Spomenici Santiaga de Querétara (1996.) • Slike na stijenama Sierre de San Francisco (1993.) • Pretkolumbovski grad Teotihuacán (1987.) • Nasadi agave i mjesta za proizvodnju tekile u okolici grada Tequila (2006.) • Spomenici u Tlacotalpanu (1998.) • Predkolumbovski grad Uxmal (1996.) • Prapovijesne špilje Yagula i Mitle u Dolini Oaxaca (2010.) • Arheološka nalazišta Xochicalcoa (1999.) • Stari dio grada Zacatecasa (1993.)
Meksička zastava
Prirodna baština (6)
Mješovita baština (2)
Nematerijalna svjetska baština (7)
Charrería, konjička tradicija Meksika (2016.) • Domorodačka proslava Dana mrtvih (2008.) • Mariachi (2011.) • Tradicionalna meksička kuhinja, živa kultura predaka na primjeru Michoacána (2010.) • Parachicosi tradicionalnog siječanjskog festivala u gradu Chiapa de Corzo (2010.) • Pirekua, tradicionalna pjesma naroda P’urhépecha (2010.) • Živa tradicija i spomen mjesta plemena Tolimán naroda Otomí-Chichimeca uključujući Peña de Bernal, čuvara svetog područja (2009.) • Ritualna ceremonija naroda Voladores (2009.)
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Oaxaca_de_Juárez&oldid=6860840"