Prijeđi na sadržaj

Muzej Wallraf-Richartz

Koordinate: 50°56′15″N 6°57′31″E / 50.93750°N 6.95861°E / 50.93750; 6.95861
Izvor: Wikipedija
Wallraf-Richartz-Muzej & Fondation Corboud

Zgrada Wallraf-Richartz-muzeja u Kölnu
Osnovan 1824.
Smještaj Köln
Vrsta Muzej moderne umjetnosti
Službena stranica www.wallraf.museum

Wallraf-Richartz-Muzej & Fondation Corboud je jedan od tri glavna Kölnska muzeja. U muzeju se nalaze galerije s eksponatima iz Srednjeg vijeka pa sve do ranih 20.-ih prošlog stoljeća.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Muzej datira još od 1824. godine, kada bogata zbirka srednjovjekovnih umjetnina Franza Ferdinanda Wallrafa dolazi u posjed grada Kölna. Prvo zgradu je donirao Johann Heinrich Richartz. Muzej seli nekoliko puta a jedna zgrada muzeja biva do kraja srušena u zračnim napadima 1943.[1] Kolekcija se redovito povećavala kroz razne donacije, osobito zbirkom Haubrich 1946. godine, koja je sadržavala suvremena umjetnička djela. 1976. donacija gospodina i gospođe Ludwig biva razdvojena. Novi muzej Ludwig je preuzeo kolekciju radova iz 20. stoljeća. Sadašnja zgrada muzeja datira iz 2001. godine i nalazi se pokraj Kölnske općine, dizajnirane od strane Oswalda Mathiasa Ungersa i relativno blizu Kölnske katedrale. 2001. godine švicarski kolekcionar Gérarda Corboudamuzej poklanja veliku kolekciju impresionističkih i postimpresionističkih djela a muzeju se u naziv dodaje “Fondation Corboud”.

Zbirke

[uredi | uredi kôd]

Gotička zbirka

[uredi | uredi kôd]

Madona u ružinom vrtu, prikazana na slici desno, je jedna od gotičkih slika u zbirci Wallraf-Richartz muzeja. Naslikao ju je Stefan Lochner, koji je živio između 1410. i 1451. u Njemačkoj, uglavnom radeći u Kölnu. Smatra ga se kasnim gotičkim slikarom. Njegov rad uglavnom ima čiste crte, kombinirajući gotičku pažnju dugih linija s prekrasnim bojama i flamanskog realizma i pažnje prema detaljima.

Madona u ružinom vrtu, Stefan Lochner, 1448.
Dijete između grmlja ruža, Berthe Morisot, 1881.

Slika se smatra karakterističnom za njegov stil. Naslikana je oko 1450. a prikazuje Djevicu i Dijete.

Renesansna zbirka

[uredi | uredi kôd]

Jacob van Utrecht je naslikao oltarsku sliku u crkvi Sv. Martina u Kölnu, 1515. koja je sada u posjedu muzeja. Ovaj slikar je poznat i po svom potpisu "Jacobus Traicetensis". Bio je rano renesansni flamanski slikar koji je radio u Antwerpenu i Lübecku a vjeruje se da je živio između 1479. i 1525. Neke svoje slike potpisao je sa svojim pravim prezimenom, Claez. O životu ovog slikara se vrlo malo zna. Istraživanja o ovom važnom flamanskom umjetniku počinju tek krajem 19. stoljeća. Iako nije sigurno, pretpostavlja se da je rođen u Utrechtu i da je postao građanin Antwerpena oko 1500. godine. Od 1519. do 1525. bio je član Leonardsbruderschaft ("Leonardovog Bratstva"), religioznog bratstva trgovaca u Lübecku među kojima je bilo i članova Protestanske reformacije 1530.-ih. To je sve što se zna o njemu. Između ostalih radova rane renesanse u zbirci je i slika Hieronymusa Boscha Poklonstvo Djetetu.

19. stoljeće

[uredi | uredi kôd]

Impresionistička zbirka

[uredi | uredi kôd]

Wallraf-Richartz zbirka sadrži i rad impresionističke slikarice Berthe Morisot, naslikane 1881. i nazvan Dijete između grmlja ruža ili "Kind zwischen Stockrosen". Morisotine slike bivaju izložene 1864 .u vrlo cijenjenom Salonu de Paris. Sponzoriran od strane vlade i osjenjivan od strane akademika, Salon je jednom godišnje ocjenjivao izložbe novih slika i skulptura, službenu izložbu umjetnina Académie des beaux-arts u Parizu. Njeni radovi se i dalje biraju za izložbe u Salonu 10 godina, prije nego što 1874. godine pridružuje "odbijenim" impresionistima i pravi prvu izložbu s njima. Organizirana od strane Cézanna, Degas, Moneta, Morisot, Pissarro, Renoir i Sisley, održana je u fotografskom studiju, fotografa Nadara.

Zbirka grafike

[uredi | uredi kôd]

Zbirka grafike sadrži oko 75 000 umjetničkih djela na papiru, minijatura na pergamentu, skica, kao i tiskarske grafike u različitim tehnikama. Ova djela su nastala u periodu između srednjeg vijeka pa sve do 20. stoljeća. Ovdje se mogu naći umjetnici: Leonardo da Vinci, Raffael, Albrecht Dürer, Luca Cambiaso, Hendrick Goltzius, Rembrandt van Rijn, Caspar David Friedrich, Philipp Otto Runge, Karl Friedrich Schinkel, Carl Spitzweg, Anselm Feuerbach, Edvard Munch, Max Liebermann, Lovis Corinth i Auguste Rodin, samo neke za spomenuti. Posebnan pozor treba obratiti na ostavštinu arhitekta Jakoba Ignaza Hittorffa koja sadrži oko 7500 djela koja između ostalog prikazuju arhitekturu i urbani dizajn 19. stoljeća.

Otkriće krivotvorenog Moneta

[uredi | uredi kôd]

14. veljače 2008. Wallraf-Richartz Muzej izdaje obavijest da Monetova slika Seine kod Porta Villeza je u biti krivotvorina. Otkriće je napravljeno kad je slika ispitana od strane restauratora pred impresionističku izložbu. Rendgenske i infracrvene zrake pokazale su da je "bezbojna supstanca" nanešena na platno da bi djelovalo starije. Slika je bila u posjedu muzeja od 1954. godine. Muzej, koji će zadržati krivotvorinu, posjeduje još pet originalnih Monetovih slika u svojoj kolekciji. [2]

Galerije

[uredi | uredi kôd]

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Rainer Budde, Roland Krischel (Hrsg.) unter Mitarbeit von Thomas Blisniewski und Eva Hartmann: Das Wallraf-Richartz-Museum. Hundert Meisterwerke von Simone Martini bis Edvard Munch (Wallraf-Richartz muzej. Stotine remek-djela djelao od Simona Martini do Edvarda Muncha.) Dumont, Köln 2001, ISBN 3-7701-5618-8.
  • Christian Heße u.a. (Bearb.): Wallraf-Richartz-Museum Köln. Vollständiges Verzeichnis der Gemäldesammlung (Wallraf-Richartz-Muzej Köln. Kompletan popis zbirke slika). DuMont/Electa, Köln 1986, ISBN 3-7701-1979-7.
  • Martin Oehlen: Museen in Köln.(Kölnski muzeji). DuMont, Köln 2004, ISBN 3-8321-7412-5.
  • Stephanie Sonntag, Andreas Blühm (Hrsg.): Wallraf. Das Museum (Sammlungsführer).(Wallraf. Muzej. Vodič kroz zbirke). Dumont, Köln 2008, ISBN 978-3-8321-9139-9.

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]