Prijeđi na sadržaj

Morelia

Koordinate: 19°42.08′N 101°08′W / 19.70133°N 101.133°W / 19.70133; -101.133
Izvor: Wikipedija
Morelia

Panorama Morelije
Država Meksiko
Savezna državaMichoacán
Osnutak1541.
Status općine1831.
OsnivačAntonio de Mendoza
Nazvan poJosé María Morelos y Pavón
Vlast
 • Načelnik općineAlfonso Martínez (2021.-2024.)
Površina 186 km²
 • Metropolitansko područje356,14 km²
Visina1.921 m
Koordinate19°42.08′N 101°08′W / 19.70133°N 101.133°W / 19.70133; -101.133
Stanovništvo (2020.)
 • Entitet743.275
 • Metropolitansko područje988.704
Vremenska zonaUTC-6 (UTC-6)
 • Ljeto (DST)UTC-5 (UTC-5)
Poštanski broj58000
Pozivni broj443
UNESCO-ova
svjetska baština		Povijesno središte Morelije
Godina uvrštenja1991.
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iv, vi
Ugroženost-
PoveznicaUNESCO
Stranicamorelia.gob.mx
Zemljovid
Morelia na zemljovidu Meksika
Morelia
Morelia

Morelia je glavni i najveći grad istoimene općine i meksičke države Michoacán. Nalazi se u dolini Guayangareo koja je u središtu Meksika, i premda su na ovim prostorima prije Španjolaca živjeli narodi Taraski i Matlatzinca, grad je osnovan tek 1541. godine.[1]

Osnovao ga je prvi potkralj Nove Španjolske, Antonio de Mendoza, i izvorno ga je nazvao Valladolid. Nakon Meksičkog rata za neovisnost (1810. – 21.) nazvan je Morelia po svećeniku i jednom od vođa revolucije, Joséu Maríji Morelosu, koji je rođen u ovom gradu.

Grad je upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi 1991. godine kao „predivni španjolski kolonijalni grad u čijem planu se kombiniraju ideje španjolske renesanse sa srednjoameričkim iskustvom, što je vidljivo u izrazito pravilnoj mreži ulica usprkos brdovitom tlu”, ali i zbog „više od 200 građevina bogate arhitektonske povijesti majstorskog spoja srednjovjekovnog duha s renesansnim, baroknim i neoklasicističkim elementima”[2].

Stara jezgra Morelije s katedralom noću

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Dom umjetničkih obrta Michoacana (Casa de las Artesanías de Michoacán) je smješten u Crkvu sv. Franje (Templo de San Francisco) iz 16. st.

God. 1537. franjevački samostan je osnovan u blizini indijskog sela Guayangareoa u kolonijalnoj pokrajini Michoacán. God. 1541. je naselje oko samostana postao novi pokrajinski glavni grad pod prvim potkraljem Nove Španjolske, Antoniom de Mendozom, koji ga je preimenovao u Valladolid. Iako se 50 plemićkih obitelji nastanilo tamo, kao i mnogi Europljani tijekom nekoliko narednih stoljeća, stanovništvo i dalje, čak i danas, uglavnom bilo indijskog podrijetla.

Grad je isprva bio takmac gradu Pátzcuaro, prvoj biskupiji pokrajine Michoacán de Ocampo, za naslov glavnog grada. Filip II., španjolski kralj, je 1580. godine odlučio da to ipak bude Valladolid u kojemu je ustanovio biskupiju. U isto vrijeme je u Valladolid premješten i Kolegij sv. Nikole Obispa (Colegio de San Nicolás Obispo), najstarija institucija visokog obrazovanja u Meksiku, koji je osnovan 1540. godine u Pátzcuaru. Gospodarski i kulturni život grada je procvjetao tijekom 17. i 18. stoljeća kada su nastale neke od najznačajnijih građevina u gradu.

Grad je zbog svoje važnosti kao intelektualno središte postao jedan od glavnih gradova Meksika i mjesto krvavih sukoba tijekom borbe za neovisnost u prvoj polovici 19. stoljeća. Dvije od vodećih figura revolucije bili su svećenici iz Valladolida, Miguel Hidalgo i Jose Maria Morelos. U čast potonjeg, rodom iz Valladolida, ime grada je promijenjeno u Morelia 1828. god. Nakon što je republika ponovno uspostavljena 1869. godine, grad je ponovno otpočeo svoje gospodarske i kulturne težnje. U novije vrijeme val rasta stanovništva je došao blizu ugrožavanja gradske kulturne baštine.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Unatoč svim povijesnim događajima i poroznoj klimi, te neizbježnim i stalnim urbanim razvojem, Morelia je sačuvao netaknute izvorne građevine od ružičastog kamena i rešetkasti plan ulica. Taj pravilni plan je izvanredan primjer urbanog planiranja u kojima su kombinirane ideje španjolske renesanse sa srednjoameričkim iskustvom, te se ulice prilagođavaju obroncima okolnih brda, a opet slijede izvorni pravilni plan; što su zadržale do dan danas.

Od 249 povijesnih spomenika u gradu, najznamenitijih je 20 javnih zgrada i 21 crkva. Sve spomenike odlikuje karakterističan ružičasti kamen, te odražavaju arhitektonsku povijest grada, otkrivajući majstorstvo i eklektičan spoj srednjovjekovnog duha renesanse, baroka i neoklasicizma.

  • Morelijska katedrala
    Morelijska katedrala
  • Atrij Kolegija sv. Nikole (Colegio de San Nicolas)
    Atrij Kolegija sv. Nikole (Colegio de San Nicolas)
  • Stara sudnica (Antiguo Palacio de Justicia)
    Stara sudnica (Antiguo Palacio de Justicia)
  • Centar kulture u palači Clavijero
    Centar kulture u palači Clavijero
  • Crkva sv. Augustina (San Augustin)
    Crkva sv. Augustina (San Augustin)
  • Renesansan kuća Garije Obesa (Casa de García Obeso)
    Renesansan kuća Garije Obesa (Casa de García Obeso)
  • Morelijski akvedukt
    Morelijski akvedukt
  • Javna knjižnica Sveučilišta Michoacana (Biblioteca Pública de la Universidad Michoacana)
    Javna knjižnica Sveučilišta Michoacana (Biblioteca Pública de la Universidad Michoacana)
  • Unutrašnjost knjižnice
    Unutrašnjost knjižnice
  • Izlošci u Domu umjetničkih obrta
    Izlošci u Domu umjetničkih obrta

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]

Morelia ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Morelia
  1. ↑ Enciclopedia de los Municipios de México Michoacán Morelia  Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. svibnja 2011. (Wayback Machine) na Mexico: INAFED (šp.) Preuzeto 11. prosinca 2011.
  2. ↑ Povijesno središte Morelije na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 11. prosinca 2011.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Meksiku
Kulturna baština (27)
Akvedukt Padrea Temblequea (2015.) • Hospicij Cabañas u Guadalajari (1997.) • Camino Real de Tierra Adentro (2010.) • Povijesni utvrđeni grad Campeche 1999.) • Casa Luis Barragán (2004.) • Ruševine Chichen Itze (1988.) • Središnji gradski kampus sveučilišta UNAM (2007.) • Pretkolumbovski grad El Tajín (1992.) • Franjevačke misije Sierra Gorde u Querétaru (2003.) • Povijesno središte i rudnici Guanajuata (1988.) • Povijesno središte grada Meksika i Xochimilco (1987.) • Stari dio grada Morelia (1991.) • Stari grad Oaxaca i ruševine Monte Albána (1987.) • Pretkolumbovski grad i nacionalni park Palenque (1987.) • Arheološki lokalitet Paquimé, Casas Grandes (1998.) • Samostani na padinama Popocatépetla (1994.) • Povijesno središte Puebla (1987.) • Utvrđeni grad San Miguel de Allende i Atotonilco svetište (2008.) • Spomenici Santiaga de Querétara (1996.) • Slike na stijenama Sierre de San Francisco (1993.) • Pretkolumbovski grad Teotihuacán (1987.) • Nasadi agave i mjesta za proizvodnju tekile u okolici grada Tequila (2006.) • Spomenici u Tlacotalpanu (1998.) • Predkolumbovski grad Uxmal (1996.) • Prapovijesne špilje Yagula i Mitle u Dolini Oaxaca (2010.) • Arheološka nalazišta Xochicalcoa (1999.) • Stari dio grada Zacatecasa (1993.)
Meksička zastava
Prirodna baština (6)
Mješovita baština (2)
Nematerijalna svjetska baština (7)
Charrería, konjička tradicija Meksika (2016.) • Domorodačka proslava Dana mrtvih (2008.) • Mariachi (2011.) • Tradicionalna meksička kuhinja, živa kultura predaka na primjeru Michoacána (2010.) • Parachicosi tradicionalnog siječanjskog festivala u gradu Chiapa de Corzo (2010.) • Pirekua, tradicionalna pjesma naroda P’urhépecha (2010.) • Živa tradicija i spomen mjesta plemena Tolimán naroda Otomí-Chichimeca uključujući Peña de Bernal, čuvara svetog područja (2009.) • Ritualna ceremonija naroda Voladores (2009.)
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Morelia&oldid=6859611"