Maestral
| Vjetrovi na Jadranu. |
|---|
Maestral (tal. maestrale od lat. [ventus] magistralis: glavni vjetar) stalni je vlažni ljetni vjetar umjerene jačine (najčešće od 5 do 8 m/s - od 18 do 30 km/h), koji na hrvatskoj obali Jadrana puše iz sjeverozapadnog i zapadnoga smjera. Na istočnoj obali Jadrana postoje tri naziva vjetra koji na otvorenom moru (gdje nema utjecaja konfiguracije terena) puše sa sjeverozapada. Ti nazivi su maestral, zmorac i imbat.[1] Prati lijepo vrijeme i ublažuje ljetnu sparinu. Ljeti najčešće počinje puhati između 8 i 9 sati, najjače oko 14 sati, a prestaje oko 18 sati ili najkasnije pri zalazu Sunca. Rijetko, kod iznimno jakih maestrala, prestanak zna trajati do kasno u noć. Povoljan je vjetar za jedrenje. Mjesni su nazivi za maestral: maistral, maištral, magistral, maistro, mištral, maeštral, mestral. Rasprave o tome jesu li maestral i zmorac sinonimi traju već duže vremena;[2][3] općeprihvaćeno je mišljenje da je maestral vjetar koji je nastao zbog superponiranja strujanja zmorca i stalnog sjeverozapadnog vjetra, te da se u potpunosti podudaraju u smjeru.[4][5][6][7] Pisani izvori spominju maestral ili maistro tek od 18. stoljeća; prije se upotrebljavala riječ zmorac, koja se spominje na Krku već 1426. godine u glagoljaškim tekstovima. Ovaj slučaj ima svoju analogiju na drugoj strani ruže vjetrova; slične polemike se vode i o kopnenjaku i burinu.
Javlja se uglavnom ljeti i puše samo uz obalu i rijetko dopire dalje prema unutrašnjosti i strogo je prizemni vjetar (do 300 metara visine). Maestral prati lijepo vrijeme i pri tome znatno ublažuje ljetnu sparinu. Normalno puše kao slab vjetar (do 4 Bf). U Tršćanskom zaljevu najslabiji je, prema jugu sve jači, a u Otrantskim vratima dostiže jačinu od 6 do 7 Bf, uz dosta teško more. Olujni maestral (takozvani maestralun) javlja se kao posljedica prolaza frontalnih poremećaja. Maestral na hrvatskoj obali puše uglavnom iz sjeverozapadnog smjera, skreće do zapad-sjeverozapadnog smjera, a kod albanske obale i do sjeverozapadnog smjera. Na talijanskoj obali smjer mu je prosječno istočni, a negdje i sjeveroistočni i najjači je oko 16 sati, a često se nastavlja i noću kada se javlja jače valovito more. Tijekom dana maestral mijenja svoj smjer udesno, tj. za Suncem. Maestral često prate oblaci kumulusi lijepa vremena.
Zmorac ili smorac slabi je ljetni dnevni vjetar koji puše s mora na kopno u sustavu obalnoga kruženja zraka. Nastaje kada je najniži sloj zraka iznad mora hladniji od zraka nad kopnom. Na istočnoj obali Jadrana pojavljuje se poglavito u neporemećenim vremenskim uvjetima, i to ondje gdje otoci ne smetaju njegovu razvoju. Počinje kao slab jugoistočni vjetar u prijepodnevnim satima, zatim skreće na jug te jugozapad i predvečer se stišava kao sjeverozapadnjak. Najjači je u rano poslijepodne kada je temperaturna razlika kopna i mora najveća, te donosi osvježenje.
Petar Hektorović: Ribanje i ribarsko prigovaranje
Pasko, neće nam dat smorac već loviti, / vrime je ručat, ča je meni mniti.
- ↑ maestral, [1] Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. listopada 2022. (Wayback Machine) "Joško Bozanić", Studia Mediterrranea, Filozofski fakulet u Splitu 2011.
- ↑ maestral, [2] "Vrijeme i klima Hrvatskog jadrana", Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
- ↑ maestral, [3] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.
- ↑ Makjanić, B. 1958, "Obalni sistem cirkulacije u dnevnom periodu: prilog matematičkoj teoriji i analiza pojava u primorju Jugoslavije.", Doktorska disertacija, PMF, Sveučilište u Zagrebu, 146 str. 1958.
- ↑ Poje, D. 1995., "O nazivlju vjetrova na Jadranu", Hrvatski meteorološki časopis, 30, 5-562.
- ↑ Penzar, N. 1996, "Meteorologija za korisnike", Školska knjiga i Hrvatsko meteorološko društvo, Zagreb, L7-43.
- ↑ Gelo, B. 2000, "Opća i prometna meteorologija", Udžbenici Sveučilišta u Rijeci, Hinus, Zagreb, 520 str