Ljepunice
| Ljepunice | |
|---|---|
| Županija | Tuzlanska županija |
| Općina/Grad | Tuzla |
| Visina | 252 m m |
| Koordinate | 44°33′31″N 18°35′46″E / 44.5585°N 18.5962°E |
| Stanovništvo | |
| – naselje (1991.) | 564 |
| Poštanski broj | 75212 Mramor |
| Pozivni broj | 387 035 |
 | |
  Ljepunice Ljepunice na zemljovidu BiH | |
Ljepunice su naselje u općini Tuzla, Federacija BiH, BiH.
Škola u selu je otvorena 1909. godine. Ratne 1992. godine postala je važna lokacija. Zapovjedništvo 17. korpusa iselilo je iz grada i smjestilo se na zapovjedno mjesto u Ljepunicama.[1] Škola je zbog pada nataliteta zatvorena 2010. godine.
Ljepunice su mjesna zajednica u općini Tuzli. Spadaju u ruralno područje općine Tuzle. U njima je 31. prosinca 2006. godine prema statističkim procjenama živjelo 2.444 stanovnika u 763 domaćinstva.[2]
Naselje Ljepunice pripada župi sv. Franje Asiškog u Šikari. U Ljepunicama se nalazi kapelica[3] na groblju, koja je spomenik kulture.[4][5][6][7]
Ljepunice dosta trpe zbog zagađenosti zraka čiji je glavni tvorac TE Tuzla. Događaju se apsurdne situacije da ne mogu dobiti centralno grijanje pa ljudi koji žive prekoputa TE Tuzla nemaju centralno grijanje u svojim domovima.[8]
U Ljepunicama je škola radila od 1909. godine. Poslije je postala područja škola osnovne škole u Mramoru. Zbog pada nataliteta, područna škola Ljepunice zatvorena je 2010. godine.[9]
| Ljepunice[10][11] | ||||||
| godina popisa | 1991.[12] | 1981.[13] | 1971.[14] | 1961.[15] | ||
| Hrvati | 437 (77,48%) | 638 (96,81%) | 670 (99,26%) | 691 (98,29%) | ||
| Srbi | 6 (0,910%) | 1 (0,148%) | 6 (0,853%) | |||
| Muslimani | 7 (1,241%) | 1 (0,152%) | 4 (0,593%) | |||
| Crnogorci | 1 (0,142%) | |||||
| Jugoslaveni | 93 (16,49%) 11 | 11 (1,669%) | 3 (0,427%) | |||
| ostali i nepoznato | 27 (4,787%) | 3 (0,455%) | 2 (0,284%) | |||
| ukupno | 564 | 659 | 675 | 703 | ||
- fra Antun Tomić, rimokatolički svećenik i diplomat[16]
- Anto Jerković, slikar, performance umjetnik i restaurator.
- Niko Knežević, izraditelj i obnovielj starih tradicionalnih glazbala: šargija, bugarija, polusaz, zatim figurice i suvenire od predmeta nekadašnjeg svakodnevnog života (koje su nekada koristili Hrvati u Tuzlanskoj županiji što ga je i potaknulo na njihovu reafirmaciju) kao što su dvojnice, trokule, staru rudarsku lampu, jaslice, nekadašnje naćve, dječji dubak i dr. Većinu predmeta izrađuje od drva. Sa suprugom Katom i kćeri Vedranom bili su jedni od pokretača i glavnih aktera Izvorne folklorne skupine "Ljepunice-Napredak Tuzla" kojoj su se pridružili poslije rata. Nastupali su u zemlji i inozemstvu, predstavljali staru narodnu nošnju hrvatskoga puka Tuzlanske županije, zatim kulturu, običaje, tradiciju Hrvata, posebno izvođenje narodnih kola (plesova) uz glazbala izvorne glazbe šargije i violine. Pogibijom kćeri prestali su s radom u Izvornoj skupini.[17] Bili su sudjelovali na folklornim smotrama u Pečuhu, Zagrebu, na Đakovačkim vezovima, Vinkovačim jesenima.[18][19]
- ↑ Stjepan Šiber: Prevare, zablude, istina Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. prosinca 2017. (Wayback Machine) Ratni dnevnik 1992. (pristupljeno 22. prosinca 2017.)
- ↑ (boš.) Grad Tuzla Općina Tuzla - smjernice za upravljanje procesom ruralnog razvoja općine Tuzla. Pripremili: Kadrija Hodžić, Midhat Jašić. Tuzla, prosinca 2008. (pristupljeno 20. studenoga 2018.)
- ↑ Franjevačka provincija Bosna Srebrena Arhivirana inačica izvorne stranice od 31. srpnja 2017. (Wayback Machine) Šikara – župa sv. Franje (pristupljeno 27. svibnja 2017.)
- ↑ (boš.) Baština Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. prosinca 2017. (Wayback Machine) Spomenici kulture-Lipnica, Ljepunice, Šikara, 31. svibnja 2017. (pristupljeno 10. prosinca 2017.)
- ↑ Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-povijesne baštine Županije Soli Baština sjeveroistočne Bosne broj 5, 2012. (pristupljeno 22. prosinca 2017.)
- ↑ CEEOL
- ↑ Baština sjeveroistočne Bosne broj 5, 2012. Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. studenoga 2016. (Wayback Machine) Salih Kulenović: Kulturno-historijske znamenitosti Tuzlanskog kantona kao osnova za razvoj turizma, str. 221 (pristupljeno 22. prosinca 2017.)
- ↑ Tip.ba Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. srpnja 2016. (Wayback Machine) TIP/Razgovarao: Adis Jašarević: Intervju/Predsjednik GO HDZ-a Tuzla Ivica Kovačević za TIP o ‘podjeli’ grada i ugroženosti Hrvata: ‘Tuzli je potrebna promjena’ , 16. lipnja 2016. (pristupljeno 24. studenoga 2017.)
- ↑ OŠ Mramor Godišnji program rada Javne ustanove Osnovne škole „ Mramor „ za školsku 2015. – 2016. godine (pristupljeno 22. prosinca 2017.)
- ↑ Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- ↑ internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 111) (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 28. travnja 2016.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 28. travnja 2016.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971 (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 28. travnja 2016.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961 (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 28. travnja 2016.
- ↑ Academia.edu Vjeran Kursar : Bosanski franjevci i njihovi predstavnici na osmanskoj Porti, Prilozi za orijentalnu filologiju), issue: 60 / 2011
- ↑ Hercegovina.info Bračni par iz Tuzle čuva tradiciju bh. Hrvata, 11. srpnja 2014. (pristupljeno 21. veljače 2018.)
- ↑ YouTube, Anto Šimić Čiko, Studio "Čiko": Niko Knežević. 8. srpnja 2014. (pristupljeno 21. veljače 2018.)
- ↑ Facebook Hrvatska Republika Herceg-Bosna dodaje 4 nove fotografije 9. srpnja 2014. FOTO, VIDEO: Katu i Niku Knežević iz Ljepunica kod Tuzle krasi plemenita duša i snaga duha (pristupljeno 21. veljače 2018.)
Nedovršeni članak Ljepunice koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.