Krizofanska kiselina
| Krizofanska kiselina | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
 Kemijska struktura krizofanola
| ||||||
| IUPAC nomenklatura | 1,8-dihidroksi-3-metil-9,10-antrakinon | |||||
| Ostala imena | Krizofanska kiselina Krizofanol | |||||
| Identifikacijski brojevi | ||||||
| CAS broj | 481-74-3 ✓ | |||||
| EC broj | 207-572-2 ✓ | |||||
| PubChem broj | 10208 ✓ | |||||
| Osnovna svojstva | ||||||
| Molarna masa | 254,241 g·mol−1 | |||||
| Izgled | Zlatnožute pločice | |||||
| Talište | 196 °C | |||||
| Struktura | ||||||
| Sigurnosne upute | ||||||
| ||||||
| Međunarodni sustav mjernih jedinica primijenjen je gdje god je to bilo moguće. Ako nije drugačije naznačeno, upisane vrijednosti izmjerene su pri standardnim uvjetima. | ||||||
| Portal:Kemija | ||||||
Krizofanska kiselina ili krizofanol, C15H10O4 (C.I. 75400), talište 196 °C, izlučuje se u obliku zlatnožutih pločica iz etanola i benzena. Nalazi se u korijenju rabarbare (lat. Rheum officinale) i u kori kiselica ili štavelja (lat. Rumex obtusifolius, R. nepalensis, R. celonianus). Krizofanska kiselina boji vunu namočenu kromnim solima crveno.[1]
Podrobniji članak o temi: Prirodna bojilaPrirodna bojila su obojeni organski spojevi koji se nalaze u stanicama biljaka i životinja, te u mikroorganizmima. Prirodna bojila mogu se u njima nalaziti u slobodnom obliku (kurkumin) ili u spoju sa šećerom i bjelančevinama. Neka su bojila (indigo, antikni purpur) bezbojna, pa se od njih dobiva obojen spoj oksidacijom, fermentacijom ili fotokemijskim postupkom.
Podrobniji članak o temi: BojiloSva prirodna bojila karbocikličke skupine imaju kinonske strukturne dijelove. U prirodi se nalazi oko 150 vrsta takvih bojila, ali je samo malo njih upotrebljivo kao bojila ili pigmenti. Među njima su tehnički važna samo ona bojila koja su derivati naftokinona i antrakinona. U prvoj su skupini alkanin, juglon i loson, a u drugoj alizarin, frangulaemodin i krizofanska kiselina.
Podrobniji članak o temi: AntrakinonAntrakinon (antra[cen] kinon), kemijske formule C14H8O2, je najvažniji derivat antracena. Antrakinon je blijedožuta kristalna tvar netopljiva u vodi, slabo topljiva u alkoholu, eteru i acetonu. Dobiva se oksidacijom antracena s pomoću natrijeva dikromata i sintetski iz anhidrida ftalne kiseline i benzena. Služi za proizvodnju važnih antrakinonskih bojila, na primjer alizarina.[2]
|
