Kolostrum
Kolostrum (poznat i kao prvo mlijeko), oblik mlijeka koji stvaraju mliječne žlijezde sisavaca (uključujući tu i ljude) u kasnoj trudnoći. U ženka većine vrsta sisavaca kolostrum se stvara neposredno prije porođaja. Sadrži veću količinu bjelančevina nego obično mlijeko.[1] Također, sadrži protutijela koja štite novorođenče od bolesti i infekcija te bioaktivne tvari koje pomažu aktivirati imunološki sustav novorođenčeta, potaknuti rad crijeva i posijati zdrav mikrobiom crijeva u nekoliko prvih dana života.
Kolostrum ima blag laksativni učinak, pa pomaže novorođenčetu da ima česte stolice. Tako se iz tijela izbacuje višak žutog pigmenta bilirubina, proizvoda razgradnje eritrocita s fetalnim hemoglobinom, te se tako sprječava žutica. Kolostrum sadrži velik broj imunosnih stanica (npr. limfociti)[2] i antitijela poput IgA, IgG i IgM, koji su neke od glavnih sastavnica imunološkog sustava. Tu su i druge komponente imunološkog sustava, kao što su laktoferin,[3] lizozim,[4] laktoperoksidaza[5] i razne bjelančevine. U kolostrumu su i citokini (kemijske tvari koje omogućuju komunikaciju između stanica),[6] uključujući interleukine,[6] faktor tumorske nekroze,[7] kemokine[8] i druge.
Kolostrum je bogat bjelančevinama, vitaminom A, magnezijem i natrijevim kloridom, ali je od zrelog mlijeka siromašniji ugljikohidratima, mastima, glukozom i kalijem. Također sadrži vitamin E, mliječni šećer laktozu i pigment β-karoten koji mu daje žutu boju. Zbog velike količine bjelančevina jako je gust. Najvažnije bioaktivne sastavnice jesu faktori rasta i antimikrobni faktori. Antitijela u kolostrumu su nositelji pasivne imunosti, dok faktori rasta potiču rast crijeva.
Izlučuje se u vrlo malim količinama, 2-20 mL (od pola do četiri čajne žličice) po podoju, prilagođeno djetetovu kapacitetu probavnog sustava. Prosječna dnevna doza oko 100 mL. Nakon nekoliko dana izgled i količina mlijeka mijenjaju se te se izlučuje prijelazno mlijeko. Prijelazno je mlijeko svjetlije boje, izlučuje se u većim količinama i sadrži više masti nego kolostrum. Pretvorba prijelaznog u zrelo mlijeko traje 7-14 dana. Zrelo je mlijeko bjelje boje i ima oko 88 % vode.[9] Sadrži mnogo korisnih tvari, ali manje nego kolostrum. Energijska vrijednost kolostruma iznosi 67 kcal/dL, dok je energijska vrijednost zrelog mlijeka 72 kcal/dL.[10]
Kako bi dijete dobilo kolostrum koji je važan za razvoj njegovog imunološkog sustava i zdravlje crijeva, potrebno je što ranije nakon poroda uspostaviti dojenje, već prvi sat nakon porođaja (zlatni sat). Za pravilnu uspostavu dojenja važan je pravilan hvat na dojci,[11] izbjegavati sedative i analgetike tijekom poroda jer oni preko posteljice ulaze u krvotok djeteta i ometaju prvi podoj.[12] te dojiti isključivo[13] i prema zahtjevu novorođenčeta.[14]
Kolostrum je od presudne važnosti za novorođene životinje zato što one ne primaju nikakva antitijela preko posteljice. Kolostrum varira u količini i kvaliteti. U mliječnoj industriji kvaliteta kolostruma mjeri se količinom imunoglobulina G po litri. Novorođeno tele mora dnevno konzumirati 4 litre, s tim da svaki kolostrum mora sadržavati barem 50 IgG/L. Količina imunoglobulina G može se mjeriti različitim uređajima, kao što su kolostrometar, optički refraktometar i digitalni refraktometar. Kod uzgoja većine muznih krava, tele se odvaja od majke odmah nakon rođenja i hrani se kolostrumom iz bočice.
- ↑ L. Saint, Margret Smith, P. E. Hartmann. 1984. The yield and nutrient content of colostrum and milk of women from giving birth to 1 month post-partum. British Journal of Nutrition. 52: 91CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ↑ ncbi.nlm.nih.gov, ur. 1. studenoga 1990. Lymphocytes bearing the T cell receptor gamma delta in human breast milk. Pristupljeno 1. prosinca 2012.
- ↑ Groves, ML. 1960. The isolation of a red protein from milk. Journal of the American Chemical Society. 82 (13): 3345–3360. doi:10.1021/ja01498a029
- ↑ Paulík S, Slanina L, Polácek M. Siječanj 1985. [Lysozyme in the colostrum and blood of calves and dairy cows]. Vet Med (Praha) (slovački). 30 (1): 21–8. PMID 3918380CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ↑ Reiter B. 1978. The lactoperoxidase-thiocyanate-hydrogen peroxide antibacterium system. Ciba Found. Symp. (65): 285–94. PMID 225143
- ↑ a b Hagiwara K, Kataoka S, Yamanaka H, Kirisawa R, Iwai H. Listopad 2000. Detection of cytokines in bovine colostrum. Vet. Immunol. Immunopathol. 76 (3–4): 183–90. doi:10.1016/S0165-2427(00)00213-0. PMID 11044552CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ↑ Rudloff HE, Schmalstieg FC, Mushtaha AA, Palkowetz KH, Liu SK, Goldman AS. Siječanj 1992. Tumor necrosis factor-alpha in human milk. Pediatr. Res. 31 (1): 29–33. doi:10.1203/00006450-199201000-00005. PMID 1375729CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ↑ Maheshwari A, Christensen RD, Calhoun DA. Studeni 2003. ELR CXC chemokines in human milk. Cytokine. 24 (3): 91–102. doi:10.1016/j.cyto.2003.07.002. PMID 14581003CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. listopada 2017. Pristupljeno 15. ožujka 2014. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ https://www.inkling.com/read/essential-obstetrics-and-gynaecology-symonds-arulkumaran-5th/chapter-13/the-importance-of-breastfeeding
- ↑ RODA. 20. srpnja 2004. Ispravan položaj pri dojenju. RODA. Pristupljeno 25. rujna 2021.
- ↑ RODA. 4. srpnja 2016. Neopravdani razlozi odgađanja prvog podoja nakon poroda. RODA. Pristupljeno 25. rujna 2021.
- ↑ RODA. 1. kolovoza 2019. Isključivo dojenje. RODA. Pristupljeno 25. rujna 2021.
- ↑ RODA. 20. listopada 2013. Dojenje na zahtjev djeteta ili prema strogom rasporedu. RODA. Pristupljeno 25. rujna 2021.