Prijeđi na sadržaj

Kobalt

Izvor: Wikipedija
Kobalt
Osnovna svojstva

Element
Simbol
Atomski broj

Kobalt
Co
27
Kemijska skupina prijelazni metali
Grupa, perioda, Blok 9, 4, d
Izgled srebrnasta krutina
Gustoća1 8900 kg/m3
Tvrdoća 1043 MPa (HV), 700 MPa (HB), 5,0 (Mohsova skala)
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2

(25 °C) 24,81 J mol–1 K–1

Talište 1495 °C
Vrelište3 2927 °C
Toplina taljenja 16,06 kJ mol-1
Toplina isparavanja 377 kJ mol-1

1 pri standardnom tlaku i temperaturi
2 pri konstantnom tlaku ili volumenu
3 pri standardnom tlaku

Atomska svojstva
Atomska masa 58,933195(5)
Elektronska konfiguracija [Ar] 3d7 4s2

Kobalt je kemijski element atomskog (rednog) broja 27 i atomske mase 58,933195(5). U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Co.

Kobalt je čeličnosive boje, vrlo tvrd, žilav, feromagnetičan i otrovan metal.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Godine 1735. švedski kemičar Georg Brandt otkrio je do tada nepoznati element i dao mu ime kobalt. Simbol "Co" je izveden od dva početna slova latinskog naziva za kobalt - Cobaltum.

Svojstva

[uredi | uredi kôd]

Kobalt se nalazi u mnogim rudama. Koristi se za legure koje trebaju biti magnetične, otporne na habanje i jako čvrste. Važan je sastojak u industriji boja, tinta i lakova.

Često je povezan s niklom. Sisavci zahtijevaju male količine kobaltove soli.

Izotop Co60 (umjetno proizveden radioaktivni izotop kobalta) važan je radioaktivni traser i upotrebljava se u medicinskoj radioterapiji pri liječenju tumora i oboljelih od karcinoma.

Kobalt ima relativni permeabilitet jednak dvije trećine permeabiliteta željeza. Metalni kobalt često predstavlja mješavinu dvije kristalografske strukture. Česta oksidacijska stanja su mu 2, 3, ali postoji i kobalt s oksidacijskim stanjem 1.

Logotip Wječnika
Logotip Wječnika
Wječnik ima rječničku natuknicu Kobalt


Nedovršeni članak Kobalt koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.