Karaš-severinska županija
 | |
| Država | Rumunjska |
| Razvojno područje | Zapad |
| Povijesna regija | Banat |
| Županijsko središte | Ričica |
| Površina | 8.514 km2 km² |
| Stanovništvo | 333.219(2002.) |
| Gustoća stanovništva | 39/km² |
| Registarska oznaka | CS |
| ISO 3166-2:RO | RO-CS
|
| Pozivni broj | ( 40) x55 1 |
| Službena stranica | Županijsko vijeće Prefektura |
| Karta | |
 | |
| 1 Kod prijašnjeg državnog operatera, x=2 Kod alternativnih telefonskih operatera, x=3 | |
Karaš-severinska županija[1] (rum.Caraş-Severin, (mađ.Krassó-Szörény) je županija u rumunjskom dijelu Banata, glavni grad županije je Ričica. Županija je poznata u Hrvatskoj zbog hrvatske manjine koja živi u općinama Karaševo i Lupak
Po popisu stanovništva iz 2002. godine na prostoru županije živi 333.219 stanovnika. Većinsko stanovništvo su Rumunji (88,24%),zatim Romi (2,37%), Hrvati (1,88%), Nijemci (1,84%), Srbi (1,82%), Mađari (1,74%) i Ukrajinci (1,05%).[2]
| Godina | Stanovnika[3] |
|---|---|
| 1948. | 302.254 |
| 1956. | 327.787 |
| 1966. | 358.726 |
| 1977. | 385.577 |
| 1992. | 376.347 |
| 2002. | 333.219 |
Veličina županije je 8514 km četvornih. Nalazi se u rumunjskome dijelu Banata. Graniči sa Srbijom, te kroz županiju prolazi rijeka Dunav
Od 1718 godine bila je dio Austro-Ugarske u okviru provincije Banat. Nakon toga jedno vrijeme je bio dio Mađarske, te napokon Rumunjske.
Hrvati oko grada Ričice najstarija su hrvatska dijaspora. Oni tamo žive preko 500 godina. Hrvati u Rumunjskoj nisu imali većih dodira s maticom zemljom. Između Kraljevine Jugoslavije i Rumunjske postojao je dogovor koji je jamčio Hrvatima 5 hrvatskih učitelja. Taj dogovor je vrijedio od 1936. do 1948. i sukoba Tita sa Staljinom. Nakon toga veliki je period mraka do 1973. kad se postupno obnavljaju veze. Najveće je hrvatsko naselje Karaševo.
|
- ↑ Nov kameni zid, Uniunea Croatilor din Romania - Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj, 26. rujna 2012.
"Nama bi bilo jako drago kada bi se ubuduće u izvođenje ovakvih radova uključile i neke firme iz Karaševa, a u financiranje radova i neke institucije, kao na primjer Temišvarska biskupija, Karaš – severinska županija i dr. " - ↑ National Institute of Statistics, "Populaţia după etnie" Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. kolovoza 2009. (Wayback Machine)
- ↑ National Institute of Statistics, "Populaţia la recensămintele din anii 1948, 1956, 1966, 1977, 1992 şi 2002" Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. rujna 2006. (Wayback Machine)
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Caraş-Severin |
| |||||||
